Podaci koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka otkrivaju neugodnu činjenicu da su domaće banke spustile kamatne stope na oročenu štednju na povijesni minimum.
Prema tim podacima u studenom prošle godine prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite iznosila je samo 0,92 posto. To je najniža razina od početka 1997. godine, odnosno u razdoblju za koje se objavljuju podaci, kao i prvi puta da se ta stopa spustila ispod razine od jedan posto. Kako se radi o godišnjoj kamatnoj stopi, ispada da se građanima više niti ne isplati oročavati kune u hrvatskim bankama. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je stopa inflacije u Hrvatskoj nešto viša od jedan posto što znači da se oročavanjem kuna realno smanjuje njihova vrijednost. Nešto bolje se prolazi oročavanjem deviza, kod kojeg je u studenom prosječna kamatna stopa iznosila 2,2 posto, mada i za tu stopu vrijedi silazni trend. U Hrvatskoj udruzi banaka nisu nam željeli komentirati ovakav trend kamata kao i razloge zbog kojih hrvatske banke isplaćuju tako male kamate na oročenu štednju. Prije nešto više od godinu dana, u listopadu 2009. godine, prosječne su kamatne stope na oročenu kunu iznosile više od pet posto, odnosno bile su peterostruko više nego sada. U veljači te godine, dakle prije samo dvije godine dosegnule su i svoj povijesni maksimum, od čak 11,83 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kao prvo Kar Vajdic, nemojte vi nama davati nekakve PDF-ove koji su pitaj Boga otkuda.
Nego sad upišite zaba.hr i pogledajte kunsku štednju.
Kamata na kunske depozite oročene na rok od 12 mjeseci je 4,02% kao što sam vam i rekao. Ajde sada odite na web bilo koje banke i nađite kamatu ispod 4% pa mi se opet javite.
Što se tiče vašeg objašnjenja da se radi o "prosječnoj kamatnoj stopi za sve ročnosti" moram vas obavijestiti da ne postoji niti u jednoj banci kamata manja od 3% bez obzira na ročnost, dakle za najkraći rok od 3 mjeseca nema kamate ispod 3%.
Ajde sad vi meni izračunajte kako ste došli do prosječne kamatne stope od 0,9% ili 1,91% ako je najmanja vrijednost u jednadžbi 3%.
A vi eksplicitno pišete o godišnjoj kamatnoj stopi i o tome kako se građanima ne isplati oročavati kune na godinu dana s obzirom na to da je inflacija 1%.
Dajte recite da li vi ikad razmisite o tome što pišete i kako vas nije sramota pisati takve članke ako vi ne znate da niti u jednoj banci nećete dobiti manje od 3% na bilo kakvo oročenje?
Da li ste vi ikad uopće bili u banci u životu?
Ali pošto vidim da ne znate o čemu pišete i da ne gubim više vrijeme sa vama te da vas spasim od daljnjeg blamiranja otkrit ću vam tajnu o tome o čemu ste vi ustvari pisali a niste ni znali.
Ta kamatna stopa za koju ste vi mislili da je prosječna kamatna stopa na oročenja i depozite građana u bankama je prosječna kamatna stopa koju HNB plaća poslovnim bankama na depozite koje oni drže kod HNB-a.
Primite se knjige ili motike.
Ispričavam se zbog nesretnog formatiranja teksta u prethodnom komentaru.
Kraj komentara treba glasiti: “tablicu nazvanu ‘Prosječne pasivne kamatne stopa banaka’.”
Zahvaljujem na ovako stručnim i nadasve argumentiranim komentarima. Ja ću se, sa svoje strane i kao jedan od autora članaka, pokušati obraniti bezveze nabacanim brojkama i izmišljenim informacijama.
Dakle, krenimo…
Ivan1902: U tekstu, u drugoj rečenici, stoji:
jgalt: Ne znam na temelju čega zaključujete da se radi o oročavanju na jednu godinu. U članku stoji da se radi o
daiwa: Da, postoje urednici i ne, novinari ne odlučuju sami što će objaviti. Ne bih želio ulaziti u raspravu oko ‘isplativosti’ i shvaćanja tog izraza, no nije mi jasno zašto uspoređujete isplativost štednje u eurima i kunama iako se euro apsolutno nigdje ne spominje u članku. Spominju se devize, a devize nisu samo euro već i druge strane valute u kojima možete štediti u domaćim bankama. Uz euro tu su najčešće i američki, australski te kanadski dolar, kao i švicarski franak i druge.
Što se tiče kamate od 4%, ne znam na koju kamatu, odnosno kamatnu stopu, mislite. Postoji niz kamatnih stopa na kunsku oročenu štednju koje su niže od 4%. Bojim se čak da je vrlo teško naći stopu višu od 4% za oročenje kraće od šest mjeseci. Ako ste mislili na kamatnu stopu za oročenja od godine dana, moram vas razočarati jer, recimo, najveća hrvatska banka za takvo oročenje odobrava kamatu od 3,6%, odnosno 3,1% ako se radi o fiksnoj kamatnoj stopi što i sami možete vidjeti u .
Savage: Naslov nije apsolutna laž, odnosno barem nije bio u trenutku pisanja i objavljivanja članka. Kao što je navedeno na samom početku članka, podatke koje smo koristili objavila je Hrvatska narodna banka. Ono što je vrlo nesretna činjenica jest da je Hrvatska narodna banka, baš kao i Hanfa nekoliko dana prije toga, objavila pogrešne, odnosno, neistinite podatke. Dan nakon objave članka, u HNB-u su ispravili podatke no nisu se čak, za razliku od Hanfe, niti ispričali zbog toga. A o tome možete očekivati članak idućih dana u Poslovnom dnevniku.
Ono što bih htio još jednom naglasiti, kao što to lijepo piše na samom početku članka, je da se radi o
Bitno da je naslov extreman, a to što je apsolutna laž to nema veze. Bravo – poslovni je stao rame uz rame ostalom najvećem smeću od novinarstva u RH. Bitno da ima puno klikova pa da se više plaća za reklame. O vašim najeksponiranijim "novinarima" neću trošiti ni riječi, a o njihovim glupostima bi se dala knjiga napisat.
Uključite se u raspravu