Uobičajeni radni dan u jednoj manjoj firmi u središtu Zagreba nedavno je narušio posjet dvojice kontrolora HRT-a tražeći podatke o njihovim službenim automobilima. “Tražili su nas podatke o broju službenih vozila, a rekoše da im taj podatak treba jer moramo plaćati RTV pristojbu za svako službeno vozilo”, ispričala nam je djelatnica spomenute tvrtke (podaci poznati redakciji), dodajući kako ih nije zanimalo imaju li službeni automobili radio. Isprva im nisu htjeli dati tražene podatke, no popustili su nakon što su im kontrolori zaprijetili Državnim inspektoratom i visokim kaznama.

HRT: Kontrolu radimo stalno
Na odlasku su im kontrolori poručili da će uskoro krenuti u akciju popisivanja broja računala, zbog toga što će pravne osobe morati plaćati RTV pristojbu i za svako računalo. U jednom osiguravajućem društvu kažu da su imali sličan susret s HRT-ovim kontrolorima koji su ušli u urede bez pitanja i krenuli pretraživati sobe, zbog čega su ih ubrzo istjerali na ulicu.Postavlja se stoga pitanje je li HRT, suočen s poteškoćama u poslovanju, ali i s već drugom odbijenicom Vlade na njihov plan restrukturiranja, krenuo u pojačanu akciju naplate RTV pristojbe od poduzetnika. Vodstvo te kuće planira ovu godinu završiti s minusom od 23,2 milijuna kuna, a za 2012. godinu planiraju gubitak od 46 milijuna kuna, no ti su planovi izrađeni dok se još vjerovalo da će Vlada dati zeleno svjetlo njihovom planu restrukturiranja. Na Prisavlju pak tvrde da se ne radi ni o čemu izvanrednom, već o uobičajenim aktivnostima njihovih kontrolora. “Ne radi se o ni o kakvoj novoj akciji HRT-a budući se kontrola tvrtki provodi stalno”, kaže se u odgovoru HRT-ove Službe za odnose s javnošću. S HRT-a također poručuju da “u ovom trenutku nema planova o popisivanja računala u tvrtkama niti o zaračunavanju pristojbe za njih, iako po novom zakonu HRT ima pravo na to”. I doista, Zakon o HRT-u kaže da “svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu”.

Skrivaju podatke
Privatne osobe plaćaju jednu pristojbu bez obzira koliko u kući imali televizora i automobila s radijom, a zakon kaže da pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici, ali i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, moraju plaćati pristojbu na svaki prijamnik. Na HRT-u nisu htjeli otkriti koliko novca ubiru mjesečno od pristojbe pravnih osoba za radiouređaje u automobilima pozivajući se najprije na poslovnu tajnu, da bi na dodatno inzistiranje rekli kako im te podatke selektira jedna riječka tvrtka te da još nisu dobili točne podatke. Nisu znali odgovoriti ni koliko novca od te ‘autopristojbe’ dobivaju od kompanija s velikim voznim parkom, niti koliko im se novca tako slijeva iz državnih institucija. Stoga se čini da male tvrtke imaju pravo sumnjati da je ovaj udar HRT-a namijenjen njima i da ‘hvataju’ one koji ne mogu zaprijetiti povlačenjem oglasa ili političkim pritiskom.

Erste plaća autopristojbu
No, nazivajući veće tvrtke, u Erste banci smo saznali da su oni već na popisu za brojne pretplate. Kažu da godinama uredno plaćaju pristojbu na radijske prijamnike u svim službenim automobilima i u svim poslovnim prostorima. “Erste banka je plaćala pristojbu na radijske prijemnike u službenim automobilima i tijekom prošle godine”, poručili su nam iz te banke, ali ipak nisu htjeli otkriti o kolikom se iznosu radi. Kažu da ih službene osobe zadužene za nadzor pretplate povremeno provjeravaju te da su zadnji put bili krajem 2010. godine.

Zg Holding ne plaća ‘autopristojbu’

Dušan Viro, glasnogovornik Zagrebačkog holdinga, nije nam mogao u kratkom roku provjeriti plaća li neka podružnica RTV pristojbu za radiouređaje u automobilima, ali dodaje da u računovodstvu Zg holdinga dosad nije bio evidentiran trošak po toj stavci. “Pošto imamo više od tisuću službenih vozila, to bi bio ogroman trošak i uteg poslovanja”, rekao nam je Viro. Pokušali smo provjeriti kako stvari stoje u nekim drugim institucijama poput MUP-a (čiji vozni park broji više od 3700 vozila) i koncernima poput Agrokora koji ima jedan od najvećih voznih parkova u zemlji, no nisu nam odgovorili do zaključenja broja.