Osim vladajućih, harač za banke ima spreman i SDP čiji prijedlog oporezivanja kamata mjesecima čeka saborsku raspravu. Radi se o progresivnom oporezivanju kako bi se banke ‘potaknulo’ da snize kamate. Poput HDZ-ovog, i taj bi prijedlog platili građani i tvrtke jer su tu mogućnost banke odavno predvidjele, kao što sitnim slovima piše u ugovorima o stambenim kreditima.

SDP-ovci žele obeshrabriti kamate veće od 7% jer bi se prihodi banke od kamata (te naknada i provizija) oporezovali progresivno. Na zaradu od kamata u rasponu od 7 do 9 posto banke bi platile 20 posto poreza, na razliku od 9 do 11 posto 40 posto, a na sve iznad 11 posto čak 80 posto poreza. Iznimka su stambeni krediti gdje bi tolerancija bila 5 posto, u protivnom bi porez iznosio 40 posto. Iako u prijedlogu stoji da banke posebni porez ne mogu zaračunati korisnicima, iz ugovora je vidljivo da su one teren već pripremile za prelijevanje. Idejni autor Slavko Linić kaže da prijedlog ne ide u smjeru isključivog punjenja proračuna, već regulacije visine kamata. “Slobodno tržište ne postoji, sve države prije ili kasnije su intervenirale u tržište”, kaže. Što kažu stručnjaci? I HDZ-ov i SDP-ov prijedlog drže predizbornim potezima. “Obje formulacije nemaju ekonomskog smisla i mogle bi izazvati više štete nego koristi jer ne postoji porez koji je kao besplatan ručak, bez uzgrednih učinaka”, rezolutan je ekonomist Velimir Šonje. On upozorava da bi posljedica mogla biti da banke prestanu kreditirati rizičnije klijente. “Uz kamatu od 9% banke mogu kreditirati rizičnije segmente u kojima je trošak rizika oko 3%. Ako se ta kamata oporezuje bez obzira na cijenu rizika, ili će kamata rasti, ili će kreditiranje stati. Ako se kreditiranje nastavi, a kamata naraste, neki ju neće moći platiti i rizik će se povećavati. To je začarani krug”, kaže Šonje. Neslužbeno iz krugova bliskih HNB-u ideja se ocjenjuje kao financijska represija od koje se odustalo prije dvadesetak godina.

“Pokušaj da se kamate ograniče rezultirale su prestankom kreditiranja rizičnijih klijenata čime se smanjio ukupni volumen plasmana. Visinu kamata treba riješiti konkurencija, a poreze po principima EU jer inače banke gube komparativne prednosti”, kaže naš sugovornik. Cijena kapitala odraz je, potcrtava, razine štednje, ekonomske politike i neravnoteža pri čemu su kamatne stope samo indikator tih elemenata. “Administrativno mijenjati kamatnu stopu tržištu bi donijelo samo darmar”, zaključuje.