Planom državnog proračuna za ovu je godinu predviđeno 107 milijardi kuna prihoda poslovanja ili milijardu manje od projekcije za 2010. prilikom rebalansa. Ministrica financija Martina Dalić izjavila je kako je “relativno zadovoljna realno planiranim prihodima proračuna”. Prošle godine to baš i nije bio slučaj.

Zauzdani rashodi
Utjecaj recesije inicijalno je bio podcijenjen pa su rebalansom ljetos prihodi korigirani za 4,5 milijardi kuna – sa 112,5 na 108 milijardi, a do kraja godine pokazalo se da ni to nije bilo dohvatljivo. Prikupljeno je oko 600 milijuna kuna manje. No prema podacima Ministarstva barem rashodi nisu izašli iz rebalansom utvrđenih 120,3 milijarde. Oni su bili nešto manji, ali jaz proračunskih prihoda i rashoda povećao se za oko 400 milijuna kuna. Jedna od prihodnih stavki koje se nisu ostvarile ni nakon korekcije kroz rebalans (i to za 940 milijuna kuna, na 37,9 milijardi) bio je porez na dodanu vrijednost. Taj je najizdašniji porez na kraju donio dvjestotinjak milijuna kuna manje od plana, odražavajući očito sporiji oporavak potrošnje. Imajući u vidu taj “podbačaj”, za ispunjenje ovogodišnjeg plana PDV-a (39,3 milijarde) trebalo bi prikupiti 1,6 milijardi kuna ili 4,2 posto više nego lani. Unatoč pozitivnim signalima glavni ekonomisti vodećih banaka u prosjeku predviđaju porast osobne potrošnje od umjerenih 1,6 posto realno. Uz nešto veću inflaciju od lanjske oporavak potrošnje ipak bi trebao pogodovati prihodima od PDV-a.

Lanjsko ukidanje kriznog poreza i promjene u sustavu poreza na dohodak s aspekta proračuna, međutim, imaju dvojake efekte. S jedne strane rasterećenje građana poticajno je za potrošnju i PDV, no istodobno će proračun ostati kraći za dvije milijarde kuna kriznog poreza te za stotinjak milijuna kuna poreza na dohodak. Dvije velike stavke koje su se lani u odnosu na originalni plan morale najviše korigirati – porez na dobit (za 2 milijarde kuna, na 6,3 milijarde) i socijalni doprinosi (korigirani za 1,6 milijardi kuna, na 38,8 milijardi) – do kraja godine u cijelosti su ispunile projekcije, pa i malo premašile. Od doprinosa se ove godine planira prikupiti oko 600 milijuna kuna više nego lani. S obzirom na kretanja na tržištu rada, izglednije je da bi se povećanje moglo više oslanjati na najavu ministrice Dalić da će joj jedan od prioriteta biti poboljšanje naplate poreza i drugih obveza prema proračunu.

Postroženi propisi
Iako su u zoni oporezivanja dobiti lani postroženi neki propisi kako bi se obuzdalo neopravdano smanjenje osnovice za izračun poreza na dobit, država ove godine računa s daljnjim 10-postotnim padom tog prihoda, na ukupno 5,68 milijardi kuna. Ta se stavka pokazala jednom od najelastičnijih glede utjecaja krize. Još 2008. proračunu je donijela 10,56 milijardi kuna, a lani čak 40 posto manje. Ovogodišnji plan pak gotovo je upola manji od ostvarenja u 2008.