EN DE

Milošević: Novi ulagači daju održiva radna mjesta

Autor: Poslovni.hr
09. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Radni susret potpredsjednika Vlade RH za investicije Domagoja Miloševića s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca

Na sjednici Vijeća članova HUP-a potpredsjednik Vlade RH za investicije Domagoj Milošević je predstavio Vladine aktivnosti na pokretanju novoga ulagačkog ciklusa koje su važan preduvjet snažnijeg pokretanja hrvatskoga gospodarstva, a time i povećanja zaposlenosti. Nazočni su poduzetnici pozdravljajući odluku Vlade da započne sa sustavnijim odnosom prema ulaganjima i ulagačima, pa i izborom prvog potpredsjednika za investicije, podržali njegove planove i predstavljene aktivnosti. U vrlo konstruktivnoj raspravi brojni su poduzetnici kroz vlastite primjere iznijeli i nekoliko gorućih problema koji otežavaju poslovanje u zemlji, pa i priječe ulaganja u nove pogone ili proširenje postojećih.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Javna i privatna ulaganja
U svom je izlaganju potpredsjednik Vlade vrlo detaljno govorio o predviđenim aktivnostima na pokretanju javnih i privatnih investicija s posebnim naglaskom na one koje će započeti 2011. godine. Glavni ciljevi njegova rada proizlaze iz usmjerenosti Vlade na pokretanje novih ulaganja kao i na dinamizaciju onih projekata koji su zbog nekih administrativnih razloga usporeni ili zaustavljeni. Važan dio aktivnosti potpredsjednika Miloševića bit će usmjeren na privlačenje novih ulagača s krajnjim ciljem otvaranja novih radnih mjesta koja će biti trajno održiva. Hrvatski su poduzetnici imali priliku iz prve ruke doznati koje su to mjere koje novi član Vlade i Vlada u cjelini planiraju provesti kako bi se pokrenulo nove investicije, kako javnog, tako i privatnog sektora, bilo domaćih ili inozemnih ulagača. Govorio je i o aktivnostima na otklanjanju prepreka na nacionalnoj, ali i lokalnoj razini koje stoje privatnim investitorima u različitim fazama realizacije projekata. Posebna je pozornost bila posvećena predviđenim ulagačkim projektima u javnom sektoru, čija je ukupna potencijalna vrijednost 100 mlrd. kuna. Riječ je o projektima koje je premijerka Kosor javno predstavila prije dva tjedna, a odnose se na projekte iz energetskog sektora, turizma, vodnoga gospodarstva i prometne infrastrukture. To su projekti koje pokrivaju HEP, Janaf, HŽ, Hrvatske vode, Luka Rijeka, Luka Šibenik, Luka Dubrovnik i Zračna luka Zagreb. Poduzetnici, članovi Vijeća članica HUP-a, u svojoj su raspravi redom podržali napore potpredsjednika Vlade za investicije. Istaknuta je i potreba da u Vladi moraju biti ljudi koji puno bolje razumiju gospodarstvo u odnosu na iskustva koja su bila do sada. U svojim su raspravama poduzetnici ukazivali na već dobro poznate poteškoće koje stoje na putu hrvatskim gospodarstvenicima. Tako su isticani nepovoljna poduzetnička i investicijska klima, administrativne prepreke i neučinkovita javna uprava, preglomazna javna uprava koja proizlazi i iz neodgovarajuće teritorijalne org nizacije zemlje, kruto i nepoticajno radno zakonodavstvo, porezna i neporezna opterećenja hrvatskih proizvoda.

Na sjednici Vijeća članova HUP-a potpredsjednik Vlade RH za investicije Domagoj Milošević je predstavio Vladine aktivnosti na pokretanju novoga ulagačkog ciklusa koje su važan preduvjet snažnijeg pokretanja hrvatskoga gospodarstva, a time i povećanja zaposlenosti. Nazočni su poduzetnici pozdravljajući odluku Vlade da započne sa sustavnijim odnosom prema ulaganjima i ulagačima, pa i izborom prvog potpredsjednika za investicije, podržali njegove planove i predstavljene aktivnosti. U vrlo konstruktivnoj raspravi brojni su poduzetnici kroz vlastite primjere iznijeli i nekoliko gorućih problema koji otežavaju poslovanje u zemlji, pa i priječe ulaganja u nove pogone ili proširenje postojećih.

Javna i privatna ulaganja
U svom je izlaganju potpredsjednik Vlade vrlo detaljno govorio o predviđenim aktivnostima na pokretanju javnih i privatnih investicija s posebnim naglaskom na one koje će započeti 2011. godine. Glavni ciljevi njegova rada proizlaze iz usmjerenosti Vlade na pokretanje novih ulaganja kao i na dinamizaciju onih projekata koji su zbog nekih administrativnih razloga usporeni ili zaustavljeni. Važan dio aktivnosti potpredsjednika Miloševića bit će usmjeren na privlačenje novih ulagača s krajnjim ciljem otvaranja novih radnih mjesta koja će biti trajno održiva. Hrvatski su poduzetnici imali priliku iz prve ruke doznati koje su to mjere koje novi član Vlade i Vlada u cjelini planiraju provesti kako bi se pokrenulo nove investicije, kako javnog, tako i privatnog sektora, bilo domaćih ili inozemnih ulagača. Govorio je i o aktivnostima na otklanjanju prepreka na nacionalnoj, ali i lokalnoj razini koje stoje privatnim investitorima u različitim fazama realizacije projekata. Posebna je pozornost bila posvećena predviđenim ulagačkim projektima u javnom sektoru, čija je ukupna potencijalna vrijednost 100 mlrd. kuna. Riječ je o projektima koje je premijerka Kosor javno predstavila prije dva tjedna, a odnose se na projekte iz energetskog sektora, turizma, vodnoga gospodarstva i prometne infrastrukture. To su projekti koje pokrivaju HEP, Janaf, HŽ, Hrvatske vode, Luka Rijeka, Luka Šibenik, Luka Dubrovnik i Zračna luka Zagreb. Poduzetnici, članovi Vijeća članica HUP-a, u svojoj su raspravi redom podržali napore potpredsjednika Vlade za investicije. Istaknuta je i potreba da u Vladi moraju biti ljudi koji puno bolje razumiju gospodarstvo u odnosu na iskustva koja su bila do sada. U svojim su raspravama poduzetnici ukazivali na već dobro poznate poteškoće koje stoje na putu hrvatskim gospodarstvenicima. Tako su isticani nepovoljna poduzetnička i investicijska klima, administrativne prepreke i neučinkovita javna uprava, preglomazna javna uprava koja proizlazi i iz neodgovarajuće teritorijalne org nizacije zemlje, kruto i nepoticajno radno zakonodavstvo, porezna i neporezna opterećenja hrvatskih proizvoda.

Šutnja administracije
Kao poseban problem se pokazao upravo šutnja javne administracije koja je prema hrvatskim propisima obvezna odgovoriti na različite upite i podneske unutar 30, odnosno 60 dana. To se razdoblje vrlo često produljuje na godinu i pol, a i dulje. Hrvatska bi morala utvrditi efikasno sredstvo kojim bi potaknula državnu birokraciju da u svom radu poštuje zakonske rokove i odgovara na upite prema važećim zakonima. Sve upite i podneske na koje javna administracija ne odgovori na vrijeme (30 ili 60 dana) treba zakonski proglasiti pozitivno riješenim i tako umanjiti koruptivni potencijal javne administracije te prekinuti šutnju administracije na razini javne, regionalne i lokalne samouprave koja nanosi štetu nacionalnom gospodarstvu.

Autor: Poslovni.hr
09. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close