Poslovni dnevnik prvi objavljuje pregled ulagačkih projekata iz Kataloga investicijskog potencijala privatnog sektora u Republici Hrvatskoj, pripremljen u Upravi za gospodarsku diplomaciju, izvoz i investicije u Ministarstvu gospodarstva krajem prošle godine. Ukupna je vrijednost 380 nominiranih projekata 13,7 milijardi eura.

Katalog je izrađen kao registar koji je obuhvatio projekte privatnih kompanija, uglavnom domaćih. Kao što smo već pisali, katalog je podijeljen u dvije grupe: projekte vrijedne više od 10 milijuna eura i one čija je vrijednost manja od tog iznosa. Investicije su razvrstane prema sektorima – energetika, industrija, turizam, ICT, turizam, građevina, promet i infrastruktura, zdravstvo, vodno gospodarstvo te ostali projekti. Gotovo 90 posto nominiranih ulagačkih projekata privatne su investicije, a tek je nekolicina zamišljena da budu javno-privatna partnerstva. Poslovni dnevnik danas objavljuje pregled po tri najveća projekta iz svakog sektora, koji se odnose na investicije veće od 10 milijuna eura, nakon čega ćemo pisati i o “manjim” projektima. U cijelom katalogu vrijednosno su “najteži” projekti u turizmu i ukupno (zbir oba registra) premašuju sedam milijardi kuna pa nose gotovo polovicu investicijskog potencijala cijeloga popisa. Neki su već prezentirani, ali o nekima javnost i nije imala priliku puno čut. No, projekt Hoto grupe, koja u gradnju ekskluzivnih turističkih kapaciteta na površini od milijun kvadrata na Krku investira čak 1,5 milijardi eura, vrijednosno je, uz Profectusov “Hrvatski san” najteža investicija u katalogu. No Tomo Horvatinčić zapeo je zbog problema s prenamjenom zemljišta. Energetika je druga po ukupnoj vrijednosti projekata koja premašuje tri milijarde eura.

U različite industrijske pogone, pak, poduzetnici bi ukupno uložili 1,5 mlrd. eura. Prema broju i vrijednosti projekata, Agrokor je jedan od najagilnijih. Samo u registru vrijednosti ulaganja iznad 10 milijuna eura nominirao je projekte ukupne vrijednosti oko 500-tinjak milijuna eura, doduše, vrlo različitog stupnja razrade. U ICT industriji, primjerice, Agrokor je uz HT jedini investitor. Projekti iz kataloga nisu vremenski određeni, u različitim su fazama razrađenosti. Neki su tek “kostur” ideje, no ima i onih koji su detaljno razrađeni i u kojima su i neke faze investicije (najčešće projektna dokumentacija i dozvole) već završene ili je čak projekt pred završetkom. To je, primjerice, slučaj s tvornicom PharmaS Luke Rajića, u kojoj se puštanje u rad prve faze pogona očekuje već u svibnju.U mnogim projektima poduzetnici navode kako traže kapital ili partnere da zatvore financijsku konstrukciju. Često navode na koju su administrativnu barijeru naišli. Tako HT spominje svoje probleme s HAKOM-om, a Verdispar s presporom gruntovnicom.