Intervju koji je predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol dao magazinu Banka uzburkao je u srijedu duhove na tržištu kapitala. Hanfa će, prema Samodolu, predložiti izmjene zakona kojima bi, uz banke, suvlasnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima postali članovi fondova.Samodol kaže da mirovinski fondovi ne smiju ostati institucije koje će najviše profita donositi osnivačima. Predstavnici četiriju obveznih mirovinskih fondova pod čijim je upravljanjem 36,3 milijarde kuna, u srijedu nisu bili dostupni za komentar. Najave šefa Hanfe, neslužbeno se može čuti s tržišta kapitala na kojem su mirovinski fondovi značajni igrači, izazvale su priličnu dozu nevjerice.

Preniska stopa
“Drugi mirovinski stup ima realno samo jedan problem, a to je preniska stopa doprinosa. Ideja o suvlasništvu banaka i članova nad mirovinskim fondom nije loša, no u potpunosti je marginalna u ovom trenutku kad je ključno povećati izdvajanja u drugi stup”, kaže dobar poznavatelj situacije. Iako je ideja izmjena legislative predstavnike mirovinskih fondova ostavila bez komentara, takva solucija u kuloarima se već spominjala. Pitanje je, međutim, trenutačne političke volje odnosno hoće li zadužena država u predizbornoj godini imati volje i snage ići mimo volje bankara koji je u konačnici financiraju.

Praktični monopol
Stručnjak za mirovinski sustav Mihovil Rismondo iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje najave regulatora ocijenio je pozitivnima. “Ideja da članovi fondova budu suvlasnici u društvima za upravljanje je više u duhu europskog socijalnog modela”, smatra Rismondo. Prema njemu ključno je što u se ovom trenu “u fondove uplaćuju velika sredstva i da vlasnici tog novca nemaju praktički nikakve kontrole niti prava utjecati na ulagačku politiku fonda. Odluke o ulaganjima su praktički monopol, jedina kontrola nad njima je Hanfa i cijeli proces daleko je od transparentnog. Stoga bi izmjene trebalo podržati ili u najmanju ruku o njima započeti javnu raspravu”, mišljenja je Rismondo. Uvođenjem članova fonda u vlasničku strukturu društava za upravljanje dobila bi se najbolja kombinacija međugeneracijske solidarnosti i kapitalizirane štednje, a isključivo profitna orijentacija drugog stupa usmjerila bi se na socijalne, ekonomske i političke ciljeve, kazao je Samodol Banci.

Raspoređeni efekti
“U izmjeni zakona prava stvar bi se napravila ako bi se omogućilo da članovi fondova postanu suvlasnici društava za upravljanje. Tada bi se svi efekti upravljanja rasporedili među članovima i bankama kao suvlasnicima društva za upravljanje koje bi postale prave povjereničke institucije kojima ne bi upravljale samo banke nego i članovi fonda. To će biti naš prijedlog”, rekao je čelnik Hanfe.No, banke bi kao osnivačice društava za upravljanje mirovinskim fondovima mogle imati primjedbe na de facto izvlaštenje, a toga je svjestan i Samodol koji je spreman i na oštrije korake. “Ako banke na ovo ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereničkim institucijama koje će se osnovati”, poručio predsjednik Uprave Hanfe.