Najčešći oblik gospodarskoga kriminala lani je bila računalna prijevara. Prema podacima policije 2010. su zabilježene 903 prijave za to kazneno djelo, što je gotovo tri puta više u odnosu na godinu prije. Jedan od najvećih stručnjaka za računalnu sigurnost u Hrvatskoj Ivica Ostojić, konzultant tvrtke Diverto, kaže da je razlog takvog stanja kriza, odnosno pad životnog standarda, otpuštanja, kreditni pritisak te manjak ulaganja u edukaciju i infrastrukturu.

Utjecaj krize
“Možemo očekivati daljnju eskalaciju na ovom području, i to pogotovo ako u obzir uzmemo da je na globalnoj razini mlađa populacija, informatički dobro potkovana, jako zastupljena u grupaciji nezaposlenih”, kaže Ostojić. Goran Car, direktor Sektora sistemske podrške i integracije Combisa, kaže da Hrvatska time slijedi globalne trendove. Pojašnjava da smo zbog povećanja razine znanja, ubrzane informatizacije kako bismo povećali produktivnost, uslužnosti i jednostavnosti rada proširili mogućnosti za računalni kriminal. “Možemo očekivati daljnji rast broja policijskih prijava jer će integracijom s EU računalni sustavi u Hrvatskoj biti povezani s puno širom i zanimljivijom ‘bazom informacija’, a mi riskiramo da postanemo slabo zaštićen kotač u tom mehanizmu pogodan za računalne napade”, ističe Car.Damir Delija, konzultant tvrtke INsig2 i prvi certificirani računalni forenzičar u Hrvatskoj, naglašava da nam u prilog ne ide to što menadžeri na sigurnost gledaju kao na trošak. “Zato se u vremenima krize ili, bolje rečeno, kad se misli da je kriza teško odlučuju na takve zahvate”, kaže Delija. Dodaje da se po tome ne razlikujemo od ostatka svijeta jer ni na globalnoj razini uprave ne razumiju probleme računalne sigurnosti. Vlatko Košturjak, IBM-ov savjetnik za informacijsku sigurnost za EMEA-u, kaže da cijela regija bilježi rast potražnje za sigurnosnim uslugama, dok Hrvatska zaostaje. “Zabilježili smo osjetan rast u Hrvatskoj, ali ne u tolikoj mjeri kao u regiji, a razlog svakako treba tražiti u krizi koja je dotaknula sve sfere, pa tako i informacijsku sigurnost”, kaže Košturjak. Pojašnjava da je potražnja za većinom sigurnosnih usluga u Hrvatskoj porasla zbog nove regulative, standarda koje traže matične kompanije ili strani partneri. Goran Car iz Combisa kaže da se rijetko rade analize rizika, odnosno procjenjuju potencijalne štete računalnoga kriminala, što je, smatra, pravo opravdanje za ulaganje u sigurnosna rješenja. “Kod nas se interes najčešće svodi na osnovne mjere zaštite, dok nešto bolju situaciju u pravilu susrećemo kod tvrtki gdje ili institucije ili strani vlasnici nameću standarde, a to je najočitije u financijskom sektoru”, naglašava Car.

Prema ‘outsourcingu’
Očekuje ipak da će veći dio hrvatskog tržišta pokazati u idućem razdoblju potrebu za sigurnosnim rješenjima. I to posebno za usluge kao što su usluge provjere sigurnosti poput sustava za upravljanje ranjivostima i penetracijskih testova.Damir Delija iz INsig2 očekuje da će jedna od najtraženijih usluga biti edukacija. Vlatko Košturjak iz IBM-a smatra da će tvrtke morati poraditi na sigurnosti svojih aplikacija, a znatan rast očekuje u sigurnosti takozvanih “cloud” usluga, mobilnih aplikacija i RFID implementacija. Ivica Ostojić iz Diverta vidi pak budućnost u “outsourcingu” sigurnosti. “To bismo mogli nazvati budućnost, ali zapravo to je već sadašnjost jer većina klijenata svojim resursima ne može parirati razvoju kriminala u IT sektoru, što se polako, ali sve više osjeća i u Hrvatskoj”, zaključuje Ostojić.

Prevencija

Siguran hardver
Igor Fiolić iz HP-a kaže da u posljednjih nekoliko godina bilježe rast zanimanja za računalima koja ispunjavaju određene sigurnosne zahtjeve. “To se odnosi i na prijenosnike i na stolna računala, pri čemu je sigurnost korištenja podataka na računalu jedan od pet najvažnijih svojstava odabira prijenosnika”, kaže Fiolić. Na takve opasnosti upozorava Ciscovo istraživanje u kojem se navodi da su mobilne tehnologije, od prijenosnika preko pametnih telefona do društvenih mreža, lani snažno utjecale na rast računalnoga kriminala.