Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Kampanju Ikeinih ormara pretvorio u modno natjecanje

Autor: Majda Žujo
24. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Filip Nilsson, Kreativni direktor agencije Forsman&Bodenfors, koja je osvojila najviše nagrada na urpavo održanoj Epici, za Poslovni dnevnik govori koliko se reklamiranje (ni)je promijenilo u digitalnom dobu i kako klasični tisak ne izumire već samo mijenja platformu – pd papira do sučelja

Forsman& Bodenfors, jedna je od najboljih europskih kreativnih agencija, a na Epici 2010., njezine su reklamne kampanje osvojile najviše nagrada. Filip Nilsson, kreativni direktor te švedske agencije, u petak je na konferenciji održanoj u Zagrebu prezentirao studije nagrađenih kampanja, a za Poslovni dnevnik progovorio o utjecaju društvenih mreža na oglašavanje, novim medijima i projektima agencije koji su zbog svoje specifičnosti izazvale veliko zanimanje javnosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kolika je važnost društvenih mreža u današnjem oglašavanju?
Mislim da još uvijek igraju relativno malu ulogu u pogledu sredstava predviđenim za marketing. Ako ih mjerite po budžetu, pa čak i efektu koji postižu, još uvijek nemaju toliki utjecaj. Ali, ako ih mjerite po interesu koji postižu, on je ogroman, jer su društvene mreže nešto na što se svi fokusiraju. Igraju sve veću ulogu u životima ljudi. Samo se Facebookom koristi više od pola milijarde ljudi, što pokazuje važnost socijalnih medija. Ipak, mnogi se još uvijek bore s načinom na koji da društvene mreže iskoriste u oglašavanju. Mnogi su tek na putu da otkriju otkriju sve prednosti društvenih mreža.

Forsman& Bodenfors, jedna je od najboljih europskih kreativnih agencija, a na Epici 2010., njezine su reklamne kampanje osvojile najviše nagrada. Filip Nilsson, kreativni direktor te švedske agencije, u petak je na konferenciji održanoj u Zagrebu prezentirao studije nagrađenih kampanja, a za Poslovni dnevnik progovorio o utjecaju društvenih mreža na oglašavanje, novim medijima i projektima agencije koji su zbog svoje specifičnosti izazvale veliko zanimanje javnosti.

Kolika je važnost društvenih mreža u današnjem oglašavanju?
Mislim da još uvijek igraju relativno malu ulogu u pogledu sredstava predviđenim za marketing. Ako ih mjerite po budžetu, pa čak i efektu koji postižu, još uvijek nemaju toliki utjecaj. Ali, ako ih mjerite po interesu koji postižu, on je ogroman, jer su društvene mreže nešto na što se svi fokusiraju. Igraju sve veću ulogu u životima ljudi. Samo se Facebookom koristi više od pola milijarde ljudi, što pokazuje važnost socijalnih medija. Ipak, mnogi se još uvijek bore s načinom na koji da društvene mreže iskoriste u oglašavanju. Mnogi su tek na putu da otkriju otkriju sve prednosti društvenih mreža.

Kako se utjecaj kampanje na društvenim mrežama može mjeriti?
S jedne strane možemo reći da ih je lakše mjeriti nego u tradicionalnim kampanjama, jer možete doći do podataka o tome koliko ljudi posjeti neku stranicu, skine neku reklamu ili ‘lajka’ neku objavu. Moguće ga je izmjeriti i po tome koliko je ljudi proslijedilo neku informaciju drugima. Dakle, mnogo ih je lakše izmjeriti nego tradicionalne reklame. No, kad se radi o utjecaju koje neke reklame imaju na ljude koriste se isti alati koje koristimo kod svih reklama, poput promjene u stavu prema nekom proizvodu, ili koliko je ljudi na osnovu kampanje promijenilo mišljenje o nekom brendu.

Mislite li da će se u budućnosti svi oblici oglašavanja preseliti na internet?
Mislim da će možda samo postati digitalni. U budućnosti će, primjerice, velik dio oglašavanja prijeći i na film, ali opet, i film je nešto što se s televizijskog ekrana seli na kompjuterski pa je teško podvući tu crtu.

Što mislite da će se dogoditi s oglašavanjem u tisku? Hoće li ono s vremenom izumrijeti?
Tu se opet postavlja pitanje, što je zapravo tisak – novine i časopisi? Sva ta tiskana izdanja sada imamo i u digitalnom obliku. Može ih se pročitati primjerice na iPadu i to sa izvornim sadržajem. Dakle, pitanje je – je li to onda tisak, ili nije? To je samo drukčija platforma. Zadnjih deset godina imamo sve više takvih platformi i novih medija, ali ništa od tradicionalnih medija ne izumire. Tako da mislim da neće izumrijeti ni tisak, ni oglašavanje u tisku. Možda za 25 godina, ali još neko vrijeme će sigurno biti prisutno.

Vaša je agencija najnagrađivanija agencija na posljednjoj Epici. Kako ste to postigli?
Mislim da je to zato što imamo holistički pristup radu. Nekad smo se smatrali tradicionalnom agencijom, no, rano smo se prebacili na digitalne tehnologije. Ipak, nismo se fokusirali na raznolikost medija, već na što bolje ideje koje možemo primjenjivati na određenom mediju. Mnoge agencije kažu kako su one budućnost, jer su digitalne, neke druge pak kažu da ih nove tehnologije ne zanimaju i fokusiraju se na tradicionalno oglašavanje. Mi ne razmišljamo na taj način, što nam je uvelike olakšalo stvar. Mi kombiniramo sve pristupe marketingu. Ako pogledate Epicu, Forsman&Bodenfors je u stanju osvojiti nagradu za nešto što nazivaju ‘‘inovativnom kampanjom’’, poput ove koju smo osvojili za Ikeinu kampanju na Facebooku. Ali isto smo tako osvojili i zlatnu nagradu za tradicionalnu televizijsku kampanju za Preem.

Koji od projekata agencije biste izdvojili kao najdraži?
Mnogo stvari koje smo napravili za Ikeu su vrlo zanimljive. Možda bih zato izdvojio posljednju kampanju za Ikeu koju smo radili prije dva mjeseca. Trebalo je smisliti kampanju za ormare, kako bi se povećala njihova prodaja. Problem je bio što nije bilo ništo novo u tim ormarima, jednostavno su htjeli povećati prodaju već postojećih. Pošto su ormari sami po sebi malo dosadni, osmislili smo modno natjecanje za mlade dizajnere na kojem je 25 najboljih imalo prilike izložiti svoju kolekciju u Ikeinim ormarima koji su bili izloženi u najvećoj i najprometnijoj modnoj ulici u Stockholmu. Sve je počelo kao kampanja za Ikeine ormare, ali završilo je kao veliko modno natjecanje. Imali smo jako malo vremena da osmislimo cijeli koncept i brinulo nas je da odaziv dizajnera neće biti velik i da ćemo se naći u vrlo neugodnoj situaciji. U početku se nitko nije prijavljivao, a onda smo posljednju večer imali više od četiristo prijava. Zbog velikog interesa čak pali i Ikeini serveri. Na kraju je sve ispalo odlično, a i interes medija je također bio fascinantan.

Čini se kao rizična kampanja. Jesu li klijenti uvijek spremni na takve egzibicijske kampanje?
Mislim da su klijenti najmanji problem. Naravno, zavisi s kakvim klijentima radite. No, ako radite s velikim, zanimljivim, inovativnim brendovima koji žele nešto novo, problema nema. Veći je problem ako im ne prezentirate neku drukčiju ideju. Ako vas izaberu kao kreativnu agenciju, od vas imaju i velika očekivanja da učinite nešto drukčije. Baš smo nedavno imali jednu takvu raspravu i zaključili da u većini slučajeva nije klijent taj koji je problem, već smo mi sami sebi problem.

Mislite li da je ova regija specifična?
Mislim da apsolutno svaka regija ima neku svoju specifičnost. Ali, Ikea je ista svugdje i poruka koju žele prenijeti je ista. Ikea uglavnom ima isti koncept svugdje u svijetu što puno olakšava stvar. Neke kampanje koje su bile uspješne u Švedskoj sigurno bi i u Hrvatskoj bile uspješne, poput ove Facebook kampanje. No, neke se stvari ovdje ne bi mogle primjeniti, jer je u Švedskoj Ikea toliko raširena da se o njoj već sve zna. Dakle, bit će potrebno odabrati najbolju taktiku za ovo područje.

Hrvatsko tržište

Za godinu, ili dvije Ikea bi trebala otvoriti svoju prvu trgovinu i u Hrvatskoj. Kakav marketinški pristup biste im preporučili za ovo tržište?
Najbitnije je da izaberu dobru marketinšku agenciju. Mi radimo za Ikeu u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj pa tko zna, možda ćemo raditi nešto i za ovu regiju.

Autor: Majda Žujo
24. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close