Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Kako iskoristiti poplavu podataka – Brzina je novac kada računalo upravlja tržištem

Autor: The New York Times
23. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Znatni dio svog trgovanja dionicama u Sjedinjenim Američkim Državama odvija se u skladištu u jednoj sasvim uobičajenoj poslovnoj zoni u New Jerseyju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U ovom golemom tehnološkom svetištu znanom i kao New York Four radi tek šačica ljudi. Umjesto njih, zgrada koja se proteže preko područja većeg od jednog hektara, ispunjena je dugim avenijama računalnih servera osvijetljenih energetski učinkovitim plavim fosforescentnim svjetlom.Tvrtka se zove Direct Edge, što je ime potpuno nepoznato običnom Amerikancu. “Ovdje”, kaže nam glavni menadžer za tehnologiju u ovoj tvrtki “se odvija prava čarolija”.Na većini svjetskih burzi, gotovo se svo trgovanje dionicama sada odvija putem međusobnih iznimno brzih razgovora između računala.Prednosti ovog novog tehnološkog poretka vrlo su jasne. Troškovi trgovanja pali su na najniže razine u povijesti te sada bilo tko s bilo kojeg mjesta može u sekundi kupiti dionice jednim klikom miša ili pritiskom na zaslon pametnog telefona.No, neki se stručnjaci pitaju gubimo li kontrolu nad tehnologijom i koliko je to opasno. Pitaju se je li ovaj novi svijet pošteniji i pobjeđuju li brokeri s pristupom najbržim strojevima nauštrb običnih ulagača.Otkad su strojevi preuzeli stvar u svoje ruke, trgovanje se seli iz krcatih i bučnih dvorana poput one newyorške burze u desetke odvojenih rivalskih elektroničkih burzi. Oslanjaju se na centre podataka kao što je ovaj, a mnogi od njih nalaze se u predgrađima sjevernog New Jerseyja.“New Jersey je novo srce Wall Streeta”, izjavio je William O’Brien, izvršni direktor tvrtke Direct Edge.Iako ovim predjelima dominiraju titani Wall Streeta, oni utječu na gotovo svakoga tko posjeduje dionice. Nitko ne zna je li ovo bolji svijet, a to uključuje i regulatore koji s naporom pokušavaju ići u korak s inovacijama u velikoj tehnološkoj utrci u koju se pretvorilo burzovno tržište.

Znatni dio svog trgovanja dionicama u Sjedinjenim Američkim Državama odvija se u skladištu u jednoj sasvim uobičajenoj poslovnoj zoni u New Jerseyju.

U ovom golemom tehnološkom svetištu znanom i kao New York Four radi tek šačica ljudi. Umjesto njih, zgrada koja se proteže preko područja većeg od jednog hektara, ispunjena je dugim avenijama računalnih servera osvijetljenih energetski učinkovitim plavim fosforescentnim svjetlom.Tvrtka se zove Direct Edge, što je ime potpuno nepoznato običnom Amerikancu. “Ovdje”, kaže nam glavni menadžer za tehnologiju u ovoj tvrtki “se odvija prava čarolija”.Na većini svjetskih burzi, gotovo se svo trgovanje dionicama sada odvija putem međusobnih iznimno brzih razgovora između računala.Prednosti ovog novog tehnološkog poretka vrlo su jasne. Troškovi trgovanja pali su na najniže razine u povijesti te sada bilo tko s bilo kojeg mjesta može u sekundi kupiti dionice jednim klikom miša ili pritiskom na zaslon pametnog telefona.No, neki se stručnjaci pitaju gubimo li kontrolu nad tehnologijom i koliko je to opasno. Pitaju se je li ovaj novi svijet pošteniji i pobjeđuju li brokeri s pristupom najbržim strojevima nauštrb običnih ulagača.Otkad su strojevi preuzeli stvar u svoje ruke, trgovanje se seli iz krcatih i bučnih dvorana poput one newyorške burze u desetke odvojenih rivalskih elektroničkih burzi. Oslanjaju se na centre podataka kao što je ovaj, a mnogi od njih nalaze se u predgrađima sjevernog New Jerseyja.“New Jersey je novo srce Wall Streeta”, izjavio je William O’Brien, izvršni direktor tvrtke Direct Edge.Iako ovim predjelima dominiraju titani Wall Streeta, oni utječu na gotovo svakoga tko posjeduje dionice. Nitko ne zna je li ovo bolji svijet, a to uključuje i regulatore koji s naporom pokušavaju ići u korak s inovacijama u velikoj tehnološkoj utrci u koju se pretvorilo burzovno tržište.

Prevrat se počeo događati krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, nakon što je Vijeće za vrijednosnice i burze (SEC) provelo niz regulacija kako bi se potaknula konkurentnost i smanjili troškovi provizije za obične ulagače. Te su izmjene primorale newyoršku burzu i Nasdaq da postavljaju naredbe elektronički i smjesta ih izvršavaju po najboljoj cijeni dostupnoj unutar Sjedinjenih Američkih Država, čime su najednom dale prednost malenim internetskim tvrtkama koje su bile brže i jeftinije.Direct Edge sada veličinom zaostaje jedino za newyorškom burzom i Nasdaqom, a s burzom BATS iz Kansas Cityja u Missouriju bori se za treće mjesto. Direct Edge je zaslužan za oko 10 posto burzovnih transakcija u Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi tvrtka TABB Group koja se specijalizirala za tržište i burzu.Direct Edge i slična poduzeća Big Boardu i Nasdaqu su otele gomilu poslova. Prije samo pet godina, na NYSE-ju se odvijalo preko 70 posto trgovanja dionicama izloženima na NYSEju. Sada takozvani Big Board posluje samo s 36 posto istih tih dionica.Bryan Harkins, izvršni menadžer za operacije tvrtke Direct Edge, kaže da je ovaj novi svijet pravedniji jer je konkurentniji. “Pomogli smo smekšati stisak newyorške burze”, tvrdi.Direct Edge i ostale burze utrkuju se za prednost. Sve su još skratile vrijeme koje im je potrebno da izvrše jednu aktivnost trgovanja, a koja ionako traje kraće od treptaja oka. Prema Nasdaqu, njihovo prosječno vrijeme jednog trgovanja traje 98 mikrosekundi, što je zapanjujuća brzina od 98milijuntog dijela jedne sekunde. Burze su prešle u warp jer su mešetari to tražili. Čak i normalne banke i zastarjeli uzajamni investicijski fondovi su objeručke prihvatili ovu promjenu. “Brokeri, hedge fondovi, tradicionalni menadžeri imovinom, svi oni primorani su biti u toku sa stvarima kako bi se održali u igri”, napisao je nedavno u izvješću Adam Honoré, rukovoditelj istraživanja u tvrtki Aite Group.

Burze većinom podilaze novoj tržišnoj vrsti – mešetarima koji trguju velikom brzinom (HFT), a koji su brzinu pretvorili u novi oblik umjetnosti. Koriste algoritme da bi se uključili na tržišta i isključili s njih te često izmjenjuju naredbe i strategije u jednoj sekundi. Zarađuju tako što prvi reagiraju na zbivanja i samo jurnu pored sporijih ulagača te iskorištavaju pogrešno prenesene cijene dionica ili razlike u cijeni na nekoliko različitih burzi.Jedna nova strategija uključuje korištenje moćnih računala za brzo čitanje vijesti, pa čak i poruka na Twitteru, i to automatski, nakon čega ih strojevi tumače i prema njihovom sadržaju trguju dionicama.Mešetari svakim trgovanjem zarade tek sićušni dio centa. No kad se to pomnoži s trgovanjima izvršenima u jednoj sekundu tijekom cijelog dana, ti se djelići zbroje i postanu lijepa svotica. Kevin McPartland iz TABB Groupa kaže da mešetari visoke frekvencije trenutno čine 56 posto ukupnog trgovanja na burzi. Umjesto da im naplate proviziju, neke im burze čak plaćaju da se priključe i na njih. Mešetari visoke frekvencije “razlog su masivne infrastrukture”, objašnjava McPartland. “Svi polako shvaćaju da ih moraju privući.”Kako se svi prebacuju u warp, tako raste i broj građevinskih visokotehnoloških projekata. Tvrtka CME Group koja posjeduje čikašku burzu u zapadnom predgrađu Chicaga otvorila je centar podataka koji se proteže preko čak 40.000 četvornih metara. Ondje se nalaze burzovne elektroničke budućnosnice Globexa i platforma za trgovanje opcijama i prostor gdje mešetari mogu postaviti vlastita računala pored strojeva koji pripadaju samoj burzi, što je poznato kao sulociranje, po cijeni od oko 25.000 dolara mjesečno za niz računala. Burza ulaže u to jer su i vrijednosni papiri i same dionice na neki način primorani uključiti se u revoluciju visokofrekventnog trgovanja. Komisija za trgovanje budućnosnicama procjenjuje da mešetari visoke frekvencije danas čine jednu trećinu svog trgovanja na domaćim burzama budućnosnicama.

U kolovozu je tvrtka Spread Networks iz Ridgelanda u Mississippiju dovršila 1328 kilometara dugu optičku mrežu koja spaja South Loop iz Chicaga s Cartaretom u New Jerseyju, čime se okolni put trgovanja smanjuje za tri milisekunde te sada iznosi 13.33 milisekunde.Djelići sekunde redovito se skidaju i s užurbane rute od Frankfurta prema Londonu. A u listopadu je tvtka Hibernia Atlantic najavila plan za novu optičku vezu ispod Atlantskog oceana od Halifaxa u Novoj Škotskoj do Somerseta u Engleskoj koja će omogućiti slanje dionica iz Londona u New York i natrag za manje od 60 milisekundi.Jedan bankar rekao je: “Brzina je novac”. Takozvani brzinski krah, odnsno iznenadni strmoglavi pad vrijednosti dionica koji je poslijedpodne 6. svibnja 2010. potresao burze, iskristalizirao je strahove nekih ljudi iz ove grane da regulatori ne mogu ići u korak s tehnologijom. Tijekom istrage tog kraha, SEC i Komisija za trgovanje budućnosnicama došli su do zaključka da pad nije izazvala neka nestašna tvrtka za trgovanje visoke frekvencije, već prodaja jednog paketa budućnosnica tvrtke EMini Standard & Poor vrijednog 4,1 milijardi dolara na čikaškoj burzi, a koju je izvršo jedan investicijski fond. Taj je fond, odnosno tvrtka Waddell & Reed Financial iz Overland Parka u Kansasu izvršila prodaju putem računalnog algoritma.U slučaju te prodaje možda se radilo samo o nesretnom odabiru trenutka jer su burze već bile nemirne zbog europske dužničke krize. No, zaključili su regulatori, nije bilo namjere da se uznemiri tržište.Međutim, strojevi za trgovanje visoke frekvencije ipak su odigrali važnu ulogu. Kad su utvrdili veliku prodaju i nestabilne uvjete, neki od njih automatski su se ugasili. Kako je pao broj kupaca, tako je pao i industrijski prosjek Dow Jonesa, zbog čega je u samo nekoliko minuta izgubljeno 700 bodova prije no što su se računala ponovno uključila, a cijene brzo oporavile. Preko 20.000 transakcija proglašeno je nevažećima. Ta epizoda kao da je samo naglasila ranjivost novog tržišta i onoga što bi se moglo dogoditi kad ljudi ne budu odgovorni za ispravak procjene strojeva.Od brzinskog kraha SEC i burze su diljem tržišta uvele takozvane kočnice na pojedinačne dionice koje zaustavljaju trgovanje ako cijena padne za 10 posto u razdoblju od pet minuta.Međutim, neki analitičari strahuju da određeni aspekti brzinskog kraha daju naslutiti opasnosti veće od jednostavnih mehaničkih kvarova. Tvrde da takva divljanja cijena nagovješćuju da bi malena skupina mešetara visoke frekvencije mogla manipulirati tržištem. Jedna rasprava usredotočila se na pitanje puštaju li određeni mešetari lažne naredbe tisuću puta u sekundi kako bi usporili burze i naveli ostale na krivi put.

Michael Durbin, koji je tvrtkama poput Citadela pomogao izgraditi sustave za trgovanje visoke frekvencije i autor knjige “Sve o trgovanju visoke frekvencije” kaže da veći dio te industrije posluje zakonito i ulagačima donosi dobit. No, kaže i da se pravila trebaju postrožiti da bi se onemogućile neke uznemirujuće aktivnosti koje su se već ustalile.“Tržišta postoje zbog izgradnje kapitala i dugoročnih ulaganja, a ne za igranje”, smatra.SEC već godinu dana proučava novu tržišnu strukturu. Mary L. Schapiro, predsjednica SECa, već je predložila provođenje probne konsolidirane revizije i predstavila ideju ograničavanja brzine kojom je strojevima dozvoljeno trgovati.Većina burza već je eliminirala kontroverznu tehniku elektroničkog trgovanja znanu i kao brzinske naredbe, a koja omogućuje računalima brokerima da na djelić sekunde zavire u naredbe drugih ulagača prije no što pošalju vlastitu naredbu na tržište. Direct Edge i dalje ima u ponudi jednu verziju ove usluge. Regulatori ispituju i implikacije takozvanih crnih bazena, odnosno razdoblja tijekom kojih se velikim paketima dionica trguje elektronički i bez pomnog pregleda prisutnog na javnim burzama. Oko 30 posto domaćeg kapitala prisutno je na tim i sličnim “neosvjetljenim” područjima za trgovanje, tvrdi SEC. Za O’Briena, dobrobiti tehnologije su vrlo jasne. “Ni u jednoj drugoj grani poslovanja ljudi ne tvrde da nam treba manje tehnologije”, objašnjava. “Danas netko može prodati ili kupiti putem mobitela gdjegod se nalazio. Meni se zbog toga čini da je tržište pravednije.” No, neki analitičari nisu sigurni da li na ovaj način svi dobivaju. “To je tehnološka utrka na financijskim tržištima i regulatori kao da su uhvaćeni nespremni kad je u pitanju brzina tehnološke evolucije”, smatra Andrew Lo, ravnatelj Laboratorija za financijski inžinjering na MIT-ju. “Ponekad previše tehnologije bez mogućnosti da se njome učinkovito upravlja može izazvati neke nenamjerne posljedice. U konačnici dođemo do točke gdje imamo prometni zastoj i moramo postaviti semafor.”

Graham Bowley

Autor: The New York Times
23. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close