Od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj njih osam posto prima minimalnu plaću. Minimalac, koji od lipnja 2010. iznosi 2814 kuna, najčešće primaju žene. Čak 11 posto od ukupnog broja zaposlenih žena zarađuje minimalac.

Minimalnu plaću najčešće primaju zaposlenici mlađih dobnih skupina, nižega obrazovnog stupnja te zaposleni na određeno vrijeme u privatnom sektoru. Pokazali su to rezultati međunarodnog projekta “Minimalne plaće i industrijski odnosi”, čiji su autori Danijel Nestić i Ivana Rašić-Bakarić s Ekonomskog instituta u Zagrebu. U sklopu projekta autori su istraživali implikacije različitih sustava minimalnih plaća na industrijske odnose u Europi, dok su za Hrvatsku poseban naglasak stavili na sektor graditeljstva, trgovine i tekstilne industrije. Radnici u graditeljstvu, primjerice, pokazala su istraživanja, imaju između 30 i 60 posto veća primanja od minimalne plaće iako u recesiji udio radnika koji prima minimalac raste. No ti podaci nisu mjerodavni jer je u sektoru graditeljstva uobičajena i raširena praksa isplata dijela plaće “na ruke”. U maloprodaji su plaće oko 40 posto veće od minimalca, što je zajamčeno sektorskim kolektivnim ugovorom. Recesija je posebno aktualizirala pitanje važnosti minimalne plaće u tekstilnoj industriji. Poslodavci su od 2008. godine suočeni sa zakonskom obvezom isplate minimalne plaće, ali i s troškovnom nekonkurentnošću na međunarodnom tržištu. “Stoga se zalažu za daljnju intervenciju države u ovom području, barem u obliku smanjenja obveznih socijalnih doprinosa na minimalne plaće ili u obliku uvođenja socijalne pomoći za najslabije plaćene radnike”, zaključuje se u istraživanju. Osim Slovenije, u kojoj minimalna plaća iznosi 597 eura, Hrvatska ima najveći minimalac od svih zemalja bivšega istočnog bloka. U Mađarskoj minimalna plaća iznosi 272 eura, u Rumunjskoj 142 eura, u Bugarskoj 123, u Slovačkoj 308, u Češkoj 302, dok je u Poljskoj 321 euro.