Krivotvorenje je prisutno u ljudskom društvu od najranije povjesti pa sve do današnjih dana kada zauzima mnogobrojna područja poput novca, dokumenata, uporabnih predmeta (dizajnerska odjeća, obuća torbice i slično), umjetničkih djela pa sve do lijekova. Cilj krivotvorenja je ostvarenje isključivo novčane koristi ovom protupravnom aktivnosti, bez obzira o kakvoj se vrsti krivotvorine radi. S druge strane, posljedice po prevarenu osobu ili društvo nisu iste ovisno o krivotvorenom djelu, a u slučaju lijekova one mogu biti daleko teže od samo financijskih jer se radi o izravnom utjecaju na zdravlje.

Zakonska definicija krivotvorenog lijeka navodi da je to onaj koji je u cilju prijevare krivo označen s obzirom na identitet i/ili podrijetlo, a može sadržavati ispravne ili krive sastojke, biti bez djelatnih tvari ili sadržavati pogrešne količine djelatnih tvari te biti u krivome ili krivotvorenome pakovanju, a krivotvoren može biti izvorni i istovrsni (generički) lijek. Problem krivotvorenih lijekova je globalni problem posebno istaknut tijekom zadnjih desetak godina. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije 10 posto svih dostupnih lijekova na tržištu je krivotvoreno, a Europska komisija govori o pošasti koja je premašila i najgora očekivanja. Treba posebno napomenuti da je ‘pošast’ krivotvorenja lijekova najizraženija u dijelovima svijeta s najslabije razvijenom regulativom na ovom području. U zemljama razvijenog svijeta poput zemala Europske unije, SAD-a, Japana pojava krivotvorina je vrlo mala te se procjenjuje na manje od 1 posto. Hrvatska ima razvijen regulatorni sustav koji je potpuno usklađen sa zemljama EU te je mogućnost pojave krivotvorenih lijekova mala. Prema dostupnim podacima do sada u Hrvatskoj u legalnim lancima opskrbe lijekovima (veledrogerije, ljekarne) nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova. Oprez je svejedno potreban jer se izvan legalnih lanaca opskrbe (crno tržište) ponekad mogu naći lijekovi koji potječu iz drugih zemalja i koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Hrvatskoj. Kao i u drugim razvijenim zemljama najčešće se radi o lijekovima s učinkom na životni stil poput lijekova protiv debljine ili erektilne disfunkcije te su lijekovi iz navedene skupine pronađeni i u Hrvatskoj u ilegalnoj prodaji. Osim njih navodi se pojava krivotvorenih lijekova iz skupine antidepresiva, statina, antipsihotika, antidijabetika i lijekova protiv gripe. U nerazvijenim ili slabije razvijenim zemljama krivotvore se antimikrobni lijekovi, lijekovi za liječenje malignih bolesti, lijekovi protiv malarije ili HIV infekcija.

Najčešći izvor krivotvorenih lijekova danas, a posebice u zemljama razvijenog svijeta predstavlja nabava lijekova putem interneta. Takav način nabave u nas se smatra ilegalnim te ga treba izbjegavati do ulaska u EU kada će biti primjenjeni i odgovarajući propisi koji će spriječiti mogućnost distribucije krivotvorenih lijekova internetom. Nabavom ovim putem isključena je kontrola i kvaliteta koju jamči odobrenje lijeka od strane Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Svaku sumnju na krivotvorenje lijekova treba prijaviti nadležnim tijelima i Agenciji koja može provjeriti i potvrditi o kakvoj vrsti krivotvorine se radi. Time se doprinosi međunarodnoj borbi protiv krivotvorenih lijekova koja je pokrenuta od strane Svjetske zdravstvene organizacije i regulatornih agencija diljem svijeta. Krivotvorenje lijekova je stoga više od obične prijevare koja donosi veliki novac krivotvoritelju. Radi se o prijestupu koji donosi veliki rizik po zdravlje s vrlo ozbiljnim posljedicama od potpunog izostanka učinka naznačenog ‘lijeka’ s pogoršanjem bolesti pa do mogućih toksičnih učinaka ili čak smrti. Dakle, radi se o prijestupu koji po svojim karakteristikama možemo označiti kao pokušaj ubojstva te ga kao takvog treba sprečavati odgovarajućim ozbiljnim mjerama.

Dinko Vitezić