Na Božić višemjesečnoj invaziji pločnika u New Yorku i diljem svijeta naglo dolazi kraj. Sezonski trgovci, koji vrebaju atavističke porive urbanih građana da u svojem životnom prostoru drže nešto zeleno u vrijeme suncostaja, konačno napuštaju grad. Oni, naime, prodaju božićna drvca. Pravo božićno drvce u tijesnim je njujorškim stanovima praktično kao i sedmodnevni posjet rodbine. No, trgovci drvcima, inače migranti iz egzotičnih sjevernjačkih krajeva kao što su Kanada ili Vermont, uistinu pružaju vrijednu uslugu. Osim toga, prisutnost tolikog broja muževnih frajera koji gradskim ulicama vuku borove i pile dodatna je pogodnost za Njujorčanke.

James Patrick, koji je prije nekoliko godina prodavao drvca na Drugoj aveniji i u 20. ulici, kaže da su njemu i kolegi žene poklanjale hranu i nudile poljupce u zamjenu za drvca na popustu. “To je svojevrsna igra”, rekao nam je Patrick. “Znam ja što znači kad te žena pita: Koliko kasno mi možete dostaviti ovo drvce?” Povjesničari kažu da su zelene biljke imale posebno značenje za drevne stanovnike sjeverne hemisfere na kraju prosinca kad ima najmanje danjeg svjetla. Egipćani su domove ukrašavali palminim lišćem, a Rimljani, Druidi, Kelti i Vikinzi granama zimzelenih biljaka. Smatra se da su Nijemci tijekom 16. stoljeća započeli s ukrašavanjem drvaca u domovima. Međutim, vjerojatno nikad ne bi mogli zamisliti okićeni bor u predvorju hotela Emirates Palace, urešenog biserima, safirima, smaragdima, 181 dijamantom i drugim dragim kamenjem u ukupnoj vrijednosti od 11 milijuna dolara. Samo je bor stajao 10.000 dolara. Nakon što su o tome počeli brujati mediji, uprava hotela izjavila je da žali što su pretjerali s božićnom tradicijom. Briga o okolišu mnoge je navela na kupnju umjetnih drvaca, a ove će godine prodaja lažnjaka doseći 13 milijuna dolara. Umjetna će drvca, njih 50 milijuna, ove godine u američkim dnevnim boravcima premašiti broj pravih drvaca, to jest njih 30 milijuna. Prema istraživanju jedne tvrtke iz Montreala koja se bavi savjetovanjem na području zaštite okoliša, nije istina da su umjetna drvca ekološki prihvatljivija od pravih. Naime, utvrđeno je da bi umjetni bor trebalo koristiti preko 20 godina da bi bio ekološki prihvatljiviji od pravog bora koji se svake godine siječe. “Ne pravite nikakvu štetu ako posiječete bor koji ćete kititi za Božić”, kaže Clint Springer, botaničar i profesor biologije na Sveučilištu Saint Joseph u Philadelphiji. “Mnogi smatraju da je umjetno drvce bolje jer čuvate postojeće borove, no zapravo se radi o vrsti drveta koja se uzgaja upravo u te svrhe.” Usto, omogućuje posao trgovcima borovima i onima čiji je posao ukrašavati drvca skupim ukrasima. Njujorški stilist Scott Salvator kaže da je potrošio desetke tisuća dolara na božićne ukrase za jednog klijenta iz Europe te da za dizajn blagdanskog ugođaja može naplatiti od 5000 do 50.000 dolara. Prosinac mu je uvijek rezerviran za dva posebna klijenta, a ti ga projekti toliko izmore da ne može prihvatiti nikakav drugi angažman. Do Božića trgovci drvcima, iscrpljeni nakon mjesec dana cjelodnevnog rada, odlaze, a jedini podsjetnik na njihov boravak su iglice koje prekrivaju pločnike i tepihe u stanovima na Manhattanu.

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com
Tom Brady