EN DE

I eksperti ponekad trebaju dodatnu stručnu edukaciju

Autor: Tin Bašić
20. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Sa skupa Katedre za financije EFZG-a upućeni mnogi konstruktivni prijedlozi kreatorima monetarne politike

Treba mijenjati monetarnu politiku i dati joj autonomiju, zaključak je skupa koji je organizirala Katedra za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Hrvatska monetarna i fiskalna politika bile su procikličke, no tako je i u ostalim zemljama svijeta, a to je i uzrokovalo probleme u kojima smo danas.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sada je teza svjetskih financijskih institucija kako postići anticikličnost“, poručio je profesor Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta.”Model rasta temeljen na potrošnji uvozom i inozemnon zaduživanju, kreditnoj ekspanziji banaka i tako dalje uzrokuje cikličnost, što pak uzrokuje krize“, kaže Radošević. Ističe kako je u Hrvatskoj bilo posebno važno da su kapitalni tokovi bili prociklični. Kada je uzlet, dolazi do priljeva kapitala. Kada dolazi do recesije, ciklički dolazi do odljeva. Hrvatska je tipičan primjer svega toga. Kapitalni tokovi su volatini i potrebno ih je stabilizirati”, kaže Radošević. Prema njegovu mišljenju, sada je potrebno izraditi kvalitetan način upravljanja sistemskog rizika “U posljednjim stres-testovima banaka državne obveznice nisu ušle u rizičnu aktivu”, kaže Radošević i nastavlja kako su posljednji primjeri Irske, Španjolske, Portugala i Grčke dokaz sve većeg rizika tih obveznica, a samim time i banaka. Što se tiče Hrvatske, politika platne bilance trebala je težiti stabilnosti, kaže Blanimir Lokin, član Savjeta HNB-a. Profesor Drago Jakovčević je upozorio na loše financijske instrumente koje su banke stvarale. “Moderna banka na suvremenom tržištu treba obuzdati regulacijom i mjerama”, kaže Jakovčević. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta bio je najoštriji u kritici monetarne politike HNB-a. Upozorio je kako je tečajna politika središnje banke sustavno štetna za Hrvatsku te da je u konačnici vodi u stečaj. Optužio je čelne ljude HNB-a da tečajem štite interese stranih banaka, ustvrdivši da se monetarna politika otuđila i da više nije pod kontrolom vlasti. “Država bez novca nije ništa, a novac iza kojeg ne stoji država nije novac”, rekao je Kulić, iznoseći tezu da kuna nije novac, nego samo transakcijsko sredstvo.

Treba mijenjati monetarnu politiku i dati joj autonomiju, zaključak je skupa koji je organizirala Katedra za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Hrvatska monetarna i fiskalna politika bile su procikličke, no tako je i u ostalim zemljama svijeta, a to je i uzrokovalo probleme u kojima smo danas.

Sada je teza svjetskih financijskih institucija kako postići anticikličnost“, poručio je profesor Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta.”Model rasta temeljen na potrošnji uvozom i inozemnon zaduživanju, kreditnoj ekspanziji banaka i tako dalje uzrokuje cikličnost, što pak uzrokuje krize“, kaže Radošević. Ističe kako je u Hrvatskoj bilo posebno važno da su kapitalni tokovi bili prociklični. Kada je uzlet, dolazi do priljeva kapitala. Kada dolazi do recesije, ciklički dolazi do odljeva. Hrvatska je tipičan primjer svega toga. Kapitalni tokovi su volatini i potrebno ih je stabilizirati”, kaže Radošević. Prema njegovu mišljenju, sada je potrebno izraditi kvalitetan način upravljanja sistemskog rizika “U posljednjim stres-testovima banaka državne obveznice nisu ušle u rizičnu aktivu”, kaže Radošević i nastavlja kako su posljednji primjeri Irske, Španjolske, Portugala i Grčke dokaz sve većeg rizika tih obveznica, a samim time i banaka. Što se tiče Hrvatske, politika platne bilance trebala je težiti stabilnosti, kaže Blanimir Lokin, član Savjeta HNB-a. Profesor Drago Jakovčević je upozorio na loše financijske instrumente koje su banke stvarale. “Moderna banka na suvremenom tržištu treba obuzdati regulacijom i mjerama”, kaže Jakovčević. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta bio je najoštriji u kritici monetarne politike HNB-a. Upozorio je kako je tečajna politika središnje banke sustavno štetna za Hrvatsku te da je u konačnici vodi u stečaj. Optužio je čelne ljude HNB-a da tečajem štite interese stranih banaka, ustvrdivši da se monetarna politika otuđila i da više nije pod kontrolom vlasti. “Država bez novca nije ništa, a novac iza kojeg ne stoji država nije novac”, rekao je Kulić, iznoseći tezu da kuna nije novac, nego samo transakcijsko sredstvo.

Autor: Tin Bašić
20. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close