Ministar Đuro Popijač najpoznatiji je polaznik poslijediplomskog studija Poslovne informatike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, otkrio je na otvaranju fakultetskog Dana informacijske tehnologije profesor Željko Panian. Ipak ističe da studij ima slavnu povijest, ali vrlo neizvjesnu budućnost. “Lani se na studij upisalo svega sedam polaznika, dok se prosjek prethodnih godina kretao oko 40 polaznika i sada nam je želja da uspješno upišemo 14. generaciju”, kaže Panian.

Dodaje da je IT više nego ikad prije jedan od potencijalno glavnih zamašnjaka hrvatskoga gospodarstva. No kako je rekao predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, jedan od ključnih problema je što država ne prepoznaje taj potencijal. Prema njihovim informacijama elektronički račun neće postati pravno valjani dokument sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tvrdi da prema informacijama banaka država ne namjerava ozbiljnije ubrzati taj projekt, čiju je realizaciju trebala zaključiti do lipnja 2008., ali se ni taj datum, koji si je država sama zadala, nije ispoštovao. “Sadašnje naznake su da Porezna uprava ne planira izmijeniti Pravilnik o PDV-u koji bi elektronički račun izjednačio s onim papirnatim, i to sve do ulaska Hrvatske u EU”, naglasio je Bohaček. Drugim riječima, e-račun za hrvatske poreznike još barem dvije godine neće biti legitimno sredstvo dokazivanja plaćanja PDV-a. Da bi se to moglo ostvariti, pojašnjava Slavko Vidović iz Infodoma, potrebno je izmijeniti Pravilnik o PDV-u i na taj način pravno priznati e-račun. Vidović naglašava da je država odradila opsežne pripreme kako bi to omogućila. Naime, Vidović i Bohaček od početka su uključeni u rad povjerenstva za e-račun koje je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva.

Rasprave i projekti
Krajem prošle godine, nakon opsežne rasprave i koordinacije s nizom predstavnika iz raznih industrija, Ministarstvo je predložilo standard e-računa. Ipak da bi taj standard priznala Porezna uprava, potrebno je da Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija naprave pilot-projekt, testiraju takav novi sustav u praksi i izmijene ograničavajući Pravilnik o PDV-u. Štoviše, državni tajnik za e-Hrvatsku izjavio je za Poslovni dnevnik da se od Porezne uprave i dalje očekuje izmjena Pravilnika o PDV-u koja bi omogućila potpuno korištenje elektroničkog oblika računa bez potrebe ispisa na papiru. “Porezna uprava se izjasnila da ne bi mijenjala pravilnik prije nego što joj ne budu jasne posljedice koje proizlaze iz potpunoga korištenja e-računa, kako za obradu poreza, tako i za porezni nadzor i inspekciju”, pojašnjava Lučić. No ističe da je Ministarstvo gospodarstva pokrenuo postupak nabave za izradu studija kojima bi se opisali scenariji korištenja e-računa u riznici i komunalnom gospodarstvu te potrebne arhitekture i infrastrukture na nacionalnoj razini. “U međuvremenu je već je pokrenuto nekoliko projekata radi posredovanja u izdavanju e-računa kao što je projekt Fine u suradnji sa Zagrebačkom bankom i Računi.hr”, ističe Lučić. Na primjerima iz europske prakse vidljivo je da je elektronički račun jedan od osnovnih pokretača razvoja elektroničkog poslovanja za što se zalažu i profesori s Katedre poslovne informatike Ekonomskog fakulteta. U Hrvatskoj bi, naime, takva nova tehnologija omogućila da država može isplatiti povrat PDV-a puno brže nego što to radi danas. Međutim, mnogo šire od toga e-račun bi omogućio stvaranje novih vrsta tvrtki.

Danski primjer
Unatrag dvije godine Ministarstvo gospodarstva procijenilo je da bi se primjenom elektroničkog računa moglo uštedjeti više od šest milijardi kuna. Procjena uključuje javni i privatni sektor te državnu upravu. Samo u državnoj upravi uštede bi mogle biti između 300 i 370 milijuna kuna godišnje. Zoran Bohaček iz HUB-a navodi primjer Danske koja je svim dobavljačima rekla da im neće platiti ništa ako joj ne ispostave e-račune. U Hrvatskoj je rješenje za plaćanje e-računima između tvrtki razvila Fina. Na projektu je surađivala Zagrebačka banka koja je od lani na taj način svojim klijentima omogućila plaćanje računa Zagrebačkog holdinga i HT-a. Zamjenik državnog tajnika za e-Hrvatsku Tomislav Vračić smatra da primjeri poput e-računa ipak nisu reprezentativni jer tvrdi da država najviše radi na sistemskim problemima i infrastrukturi, što će omogućiti da se i usluge poput e-računa mogu brzo realizirati. Najavio je da će do kraja godina svi građani Hrvatske dobiti poštanski sandučić na portalu Moja uprava. Nadalje, u izradi je pilot-projekt digitalnih certifikata za novu osobnu iskaznicu i na novim sustavima informiranja građana o takvim uslugama, poput digitalne televizije. “Hrvatska država se zbog nepovezanosti i drukčijeg razvoja različitih dijelova sustava nalazi u svim fazama razvoja svog IT-a i zato je za nas strateški najvažniji projekt postizanje interoperabilnosti između tijela državne uprave”, kaže Vračić. Da industrija ima velikog interesa u širenju primjene poslovne informatike, potvrdio je Ratko Mutavdžić iz Microsofta Hrvatska: “U Hrvatskoj se odvija velik tehnološki pomak koji će znatno pomoći razvoju gospodarstva, a riječ je o virtualizaciji i računarstvu koje će se temeljiti na oblacima. U tome je velika uloga i države.”