Hrvatski bi trgovci, da je to izvedivo, kirurškim skalpelom i 2010. najradije izrezali iz svojih bilanci. Do srpnja ove godine u razdoblju dugom 21 mjesec kontinuirano je bilježen pad maloprodaje na godišnjoj razini. Pod udarom recesije trgovci baš i ne žele otkriti konkretne učinke iz ove godine, a nerado govore i o očekivanjima za 2011. Od 10 najvećih trgovaca, rangiranih po prihodu, točne podatke moguće je naći samo za dvije tvrtke koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi.

Nacionalni lider među trgovcima, Konzum Ivice Todorića, u prvih devet mjeseci 2010. uspio je u odnosu na isto razdoblje 2009. prihod povećati za 43 milijuna kuna, sa 9,542 na 9,585 milijardi kuna. U razdoblju srpanj-rujan Konzum je prodajni prostor povećao za 8227 četvornih metara dvama supermarketima i osam manjih formata, sada raspolaže sa 282.834 kvadrata, no ostvareni promet nije u “stopu” pratio nove kvadrate. Riječke Plodine Mile Ćurkovića imale su nešto bolji učinak. Rujan 2010. zaključen je sa 1,22 milijarde kuna prihoda, dok je rujan 2009. imao rezultat od 1,15 milijardi kuna, odnosno prihod je na godišnjoj razini veći 62 milijuna kuna. “Znatan pad potrošnje i kupovne moći učinili su 2010. izazovnom za sve trgovačke lance. Mercator Hrvatska je u prvih devet mjeseci ostvario 306 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 3,7 posto više nego u 2009.”, iznosi predsjednik Uprave Hrvoje Štorga. Tijekom tih devet mjeseci na hrvatskom tržištu investirali su više od 21 milijuna eura, primarno u razvoj maloprodajne mreže, što je, nakon Slovenije, najveći udjel u sveukupnim investicijama grupe Mercator. Štorga navodi kako strategija Mercator grupe na svim tržištima regije predviđa razvoj dvaju prodajnih formata tzv. value i economy, s kojima obuhvaća dvije najveće ciljane skupine potrošača pojedinog tržišta. Akvizicija Getroa u 2010. kompaniji je, podsjeća, pružila mogućnost daljnjeg prilagođavanja asortimana i formata trgovine pa su ušli u segment tzv. kvartovskih trgovina s brendom “Getro market” u kojem nude i do 50% niže cijene artikala. Plan je u 2011. uz nedavno otvorene 22 trgovine na području Slavonije lansirati još 20 trgovina u drugim regijama Hrvatske.

Martin Evačić, predsjednik Uprave Narodnoga trgovačkog lanca, u kojem je okupljeno 16 trgovaca s ukupnim godišnjim prihodom od gotovo 9 milijardi kuna, ocjenjuje da su “pad gospodarskih aktivnosti i negativan BDP uz daljnje smanjenje konkurentnosti gospodarstva u trgovini izazvali sve jaču borbu za potrošača.” Ta se borba odvija bez jasnih strategija i najčešće se svodi na “rat” novootvorenim prodajnim prostorima i cijenama. Sve je očitija nestrukturiranost kanala prodaje, svi žele biti najjeftiniji, odnosno ponašaju se kao “disccountery”, upozorava Evačić. U NTL-u su, iznosi, zadovoljni poslovanjem u cjelini, no ne i gospodarskom situacijom. U 2011., kaže, “ne očekuje se ništa senzacionalno, konačan rasplet sigurno se neće dogoditi jer u gospodarstvu i nema konačnog raspleta.” Direktor Lesnine Hrvatska Rajko Magdalenc kratko kaže kako su u tom društvu, unatoč javnim procjenama da će 2010. biti vrlo teška godina, iznimno zadovoljni do sada ostvarenom prodajom. Rezultat za prva tri tromjesečja ove godine bolji je od lanjskog učinka, iznosi Magdalenc, no nije pripravan reći konkretne brojke. Magdalenc tvrdi da promet iz mjeseca studenog daje jamstva da će 2010. biti bolja od 2009. u kojoj je prihod u odnosu na 2008. rastao 120 milijuna kuna ili više od 20 posto. Da na 2010. ne gledaju kao na kriznu godinu, poručuju i u Lidlu. Marin Dokozić, prvi čovjek te tvrtke, koja je u 2009. ostvarila najveći (41%) rast prihoda unutar brojne konkurencije, tvrdi da je “vrlo zadovoljan poslovanjem tijekom prvih devet mjeseci 2010.”. Budući da Lidl ima izrazito pošten odnos prema kupcu, kaže Dokozić, ambicije za 2011. fokusirane su na nastavak rasta poslovnih uspjeha Lidla u Hrvatskoj. “Emmezeta će 2010., što se tiče prihoda ostvarenog od maloprodaje, zaključiti uz jednoznamenkasti rast u odnosu na rezultat koji je tvrtka postigla za 2009.”, ocjenjuje Slobodan Školnik, predsjednik Uprave. Školnik je iznimka među anketiranim menadžerima, otvoreno potvrđuje kako će tvrtka koju vodi aktualnu godinu završiti uz niži prihod od onoga koji je ostvarila 2008. Školnik predviđa da će “i maloprodaja kao i cijelo gospodarstvo imati tzv. puzajući rast”.

Zbog nedostupnosti podataka o poslovanju maloprodajnih tvrtki nezahvalno je govoriti o njihovoj (ne)uspješnosti, kaže Zdenko Segetlija, profesor na Katedri za marketing osječkoga Ekonomskog fakulteta. “Iz onoga što se nazire može se zaključiti da će ukupni poslovni rezultati u 2010. biti slabiji nego u 2009.”, ocjenjuje ipak Segetlija. Smatra da prognoze za 2011. moraju biti oprezne jer kupovna moć u RH vjerojatno neće porasti. Ako se i ostvare početni rezultati gospodarskog oporavka, oni ne mogu, smatra Segetlija, bitno povećati potražnju robe i usluga u maloprodaji. Najkraće, može se očekivati daljnje smanjenje udjela srednjih i malih poduzeća te jačanje velikih trgovaca. “Za Hrvatsku će u 2011. vrijediti sve što vrijedi i za druge CEE zemlje, a to je usporavanje dosadašnjega (pre)brzog otvaranja novih trgovinskih centara”, najavljuje Segetlija. Vjeruje da veliki poslovni sustavi kontinuirano rade analize i strategije, traže model kojim će obilježiti vrijeme koje dolazi. To se, iznosi Segetlija, prije svega tiče novih tehnologija uz pomoć kojih se moraju naći racionalniji poslovni modeli u hrvatskoj maloprodaji. “Činjenica je da su trendovi u hrvatskoj maloprodaji u skladu s onima u EU, ali i u uzročno-posljedničnom odnosu s kretanjima gospodarske aktivnosti općenito. Pad zaposlenosti i dohotka te smanjena potrošnja utjecali su na promjene u prodajnim formatima”, ocjena je profesorice Sande Renko, s Katedre za trgovinu zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.