EN DE

Otkriven nebeski misterij

Autor: The New York Times
12. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Kad su prošlog mjeseca u Pragu danski i češki znanstvenici ekshumirali ostatke astronoma Tychoa Brahea, iskopali su mnogo više od tek kostiju i kose: otkrivena je priča vrijedna pažnje Hollywooda.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zaplet se vrti oko borbe na život i smrt glede tajne svemira između Tychoa, pustolovnog danskog plemića sa srebrno-zlatnim protetičkim nosom i Johannesa Keplera, njegova nejakog i ljubomornog njemačkog pomoćnika.Film bi započeo prizorom dvoboja iz 1566. godine koji je tada 20-godišnjeg Tychoa stajao nosa. Nedugo zatim, Tycho ima metalni nos, ali i otok s dvorcem i osmatračnicom, koju financira danski kralj, a koja je opremljena najpreciznijim uređajima za praćenje planeta i zvijezda. Nakon kraljeve smrti, Tycho odlazi u Prag novom meceni, Rudolfu II, caru Svetog Rimskog Carstva.Kao pomoćnika dovodi 28-godišnjeg Keplera koji vjeruje da je Bog stvorio kozmički “sklad” time što je posložio planete u orbitu oko Sunca na udaljenost koja odgovara određenim geometrijskim oblicima. Tycho lobira da Kepler bude imenovan na mjesto carskog matematičara. No, prije no što je njegovo imenovanje formalizirano, Tycho se iznenada, nakon nekog domjenka, razbolijeva i umire 11 dana kasnije, u dobi od 54 godine. Smatrali su da je preminuo jer je tijekom navedenog banketa pretjerao u piću, a nije se uspio olakšati, pa je oštetio mjehur. Međutim, 1990ih su znanstvenici analizirali Tychove vlasi. Primijećene su povišene količine žive, uključujući i jednu jednokratnu, visoku dozu koja je apsorbirana unutar 10 minuta njegovih posljednjih 24 sata na ovome svijetu.

Kad su prošlog mjeseca u Pragu danski i češki znanstvenici ekshumirali ostatke astronoma Tychoa Brahea, iskopali su mnogo više od tek kostiju i kose: otkrivena je priča vrijedna pažnje Hollywooda.

Zaplet se vrti oko borbe na život i smrt glede tajne svemira između Tychoa, pustolovnog danskog plemića sa srebrno-zlatnim protetičkim nosom i Johannesa Keplera, njegova nejakog i ljubomornog njemačkog pomoćnika.Film bi započeo prizorom dvoboja iz 1566. godine koji je tada 20-godišnjeg Tychoa stajao nosa. Nedugo zatim, Tycho ima metalni nos, ali i otok s dvorcem i osmatračnicom, koju financira danski kralj, a koja je opremljena najpreciznijim uređajima za praćenje planeta i zvijezda. Nakon kraljeve smrti, Tycho odlazi u Prag novom meceni, Rudolfu II, caru Svetog Rimskog Carstva.Kao pomoćnika dovodi 28-godišnjeg Keplera koji vjeruje da je Bog stvorio kozmički “sklad” time što je posložio planete u orbitu oko Sunca na udaljenost koja odgovara određenim geometrijskim oblicima. Tycho lobira da Kepler bude imenovan na mjesto carskog matematičara. No, prije no što je njegovo imenovanje formalizirano, Tycho se iznenada, nakon nekog domjenka, razbolijeva i umire 11 dana kasnije, u dobi od 54 godine. Smatrali su da je preminuo jer je tijekom navedenog banketa pretjerao u piću, a nije se uspio olakšati, pa je oštetio mjehur. Međutim, 1990ih su znanstvenici analizirali Tychove vlasi. Primijećene su povišene količine žive, uključujući i jednu jednokratnu, visoku dozu koja je apsorbirana unutar 10 minuta njegovih posljednjih 24 sata na ovome svijetu.

Ta otkrića poslužila su kao nadahnuće za knjigu supružnika, novinara Joshue i Anne-Lee Gilder iz 2004. godine pod naslovom “Nebeska intriga: Johannes Kepler, Tycho Brahe i ubojstvo u pozadini jednog od najvećih znanstvenih otkrića u povijesti”.Oni zagovaraju stav da dokazi iz vlasi upućuju na dva trovanja živom, prvo u vrijeme banketa i drugo netom prije smrti, te da je Kepler glavni osumnjičenik. “Kao pomoćnik koji je živio u Tychovu domu, Kepler je imao pristup toksičnim spojevima žive iz njegova alkemijskog laboratorija te je bio u mogućnosti otrovati ga”, pišu Gilderi.“Keplerova ambicija bila je dokazati svoju viziju vrhunaravne arhitekture božjeg svemira”, kaže Joshua Gilder. “Svaki put kad je primijetio da ga Tycho ometa na tom putu, eksplodirao bi na njega. Kepler se cijelog života osjećao kao prezreni izopćenik. Ovime bi postao slavan.”Nakon Brahove smrti, Kepler je postao carski matematičar. Nikada nije uspio dokazati svoj model božanske arhitekture, no postao je slavan zahvaljujući Tychovim zapisima i vlastitom instinktu koji mu je govorio da Sunce na neki način privlači ostale planete. Koristeći Tychove podatke, formulirao je svoja slavna tri zakona planetarnog kretanja. Znanstvenici upozoravaju da, čak i ukoliko se potvrde sumnje da je Brahe otrovan živom, to ne dokazuje da je ubijen, niti se može utvrditi krivac.

John Tierney

Autor: The New York Times
12. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close