U pokušaju da uredski prostor učine što bolje prilagođenim čovjekovoj fizionomiji sve više arhitekata uredski namještaj nastoji projektirati u suradnji sa fizijatrima i psiholozima. Trendovi su humanizacija uredskih prostora i rada u uredima. “Važno je napomenuti da je oblikovanje uredskih prostora potrebno povjeriti timu sastavljenom od arhitekata, dizajnera, psihologa i stručnjaka za ergonomiju i zaštitu pri radu”, kaže Darko Špiljarić, direktor tvrtke Inkea koja se bavi proizvodnjom namještaja. Dugotrajno sjedenje na radnom mjestu često je uzrok bolova u kralježnici pa se rade mnoga istraživanja usmjerena pronalaženju idealnog položaja.

Loptu ostavite kod kuće
Ako ste prisiljeni sjediti više od četiri sata dnevno, najefikasnije rješenje su stolice za aktivno dinamičko sjedenje koji osnažnuju mišiće u lumbalnom dijelu kralježnice. Stolice nalik pilates lopti za aktivno sjedenje (bez oslonca za leđa) dobre su za vježbanje i kraći rad kod kuće, ali za uredski su se rad najboljim pokazali stolci za dinamično sjedenje sa trodimenzionalno gibljivim sjedištima i fleksibilnim naslonom za leđa”, preporuča Špiljarić. Nije nimalo neubičajeno da se umjesto stolca koristi pilates lopta, a najnoviji su trend joga stolci. Iako se reklamiraju kao bolji od klasičnih, stručnjaci ipak upozoravaju da za osmosatni rad u uredu nisu niti praktični niti zdravi.

Sve je to samo zbog zarade
“Ne podržavam pilates lopte i slične stolice kao zamjenu za ergonomsku stolicu. Na stolcu bi se povremeno trebalo i opustiti, a na pilates lopti to ne možete jer su nestabilne. Isto je i s pilates loptama s naslonom. One mogu biti korisne ako ih se povremeno koristi za aktivno sjedenje tijekom radnog dana, ali ne cijelo vrijeme”, objašnjava doktorica Blaženka Nekić, specijalist fizijatar u poliklinici za fiziklanu medicinu i rehabilitaciju te dodaje: “Sve je to pomodarstvo i dobra zarada”.Općenito je ergonomija postala popularna tek početkom ovog tisućljeća kada je zavladala epidemija ozlijeda povezanih s uredskim poslovima. Rad u uredu zahtijeva dugotrajno sjedenje i gledanje u ekran, pri čemu je tijelo često u nepovoljnom položaju. Tijelo se pokušava prilagoditi pa se nakon nekog vremena određeni mišići istežu ili skrate, a stalna opterećenja postupno troše mogućnost prilagodbe. Zbog toga se nakon duljeg rada pojavljuju znakovi preopterećenosti kao što su umor i bol, a prate ih oštećenja pojedinih dijelova tijela.

Posljedice su mišićni umor, pritisak na živce, upala tetiva i druge promjene na mekim tkivima koje sudjelu u radu, ili pridržavaju tijelo potrebnom položaju za rad. Kako bi zaposlenicima olakšali cjelodnevno sjedenje za računalom, poslodavci bi barem trebali uvesti visinski podesive stolove, preporuča Špiljarić te objašnjava kako se pravilna visina radne površine stola može odrediti tako da osoba podesi visinu stolice tako da natkoljenica zauzme horizontalan položaj, dok je savinuta podlaktica horizontalno na stolu. Zato bi se na uredskim stolovima visina trebala moći mijenjati za 12 do 15 centimetara. Za odrasle osobe prepopručljiv je stol visine do 80cm, a poželjan je onaj sa umjerenim nagibom i zaobljenim rubovima. Ipak, unatoč svim nastojanjima stručnjaka da radni dan učine što ugodnijim i udobnijim, naše tijelo nije dizajnirano da sjedi osam sati. Tijelo treba gibanje te mnoštvo pokreta kako bi ostalo zdravo i fleksibilno. Zato i znanstvenici i proizvođači namještaja žele ukazati na neke zablude: ne postoji magična stolica, ni tipkovnica, miš ili bilo koji predmet kojim se koristimo. Postoje samo oni koji su ergonomski prilagođeni kako bi nam olakšali svakodnevno korištenje i to samo ako se pravilno podese, što ponekad zna biti vrlo zahtjevno. Također, ne postoji univerzalna norma koja bi odgovarala svima, ergonomska rješenja su individualna. Svaki zaposlenik ima svoju visinu, obujam tijela, zdravstveno stanje, radnu funkciju pa i osobne navike koji zajedno dovode do najboljeg ergonomskog rješenja. To potvrđuje i doktorica Nekić te potcrtava kako niti jedan položaj koji je neprestalan nije dobar. Položaje konstantno treba mijenjati, da bi cirkulacija bila bolja. “Bitno je da svaki pacijent sjedi uspravno i opušteno, da naslon podupire lumbalnu lardozu i da ima rukohvat da bi povremeno mogli odmoriti i ruke”.

Tendencije

Kuhinja-ured ili igraonica-ured
Osim oblikovanja te brige o njihovoj ergonomiji, u novije vrijeme uredski prostori sve više poprimaju oblik rezidecijalnih prostora. Uz dobro uređenje, važno je da je uredski prostor dobro osvijetljen i da ima što više prirodnog svjetla. Također, zahvaljujući uvođenju boja i dekora pokušava se stvoriti toplije okruženje što doprinosi smanjenju stresa i ugodnijoj radnoj atmosferi.

Stvorite u uredu mjesto za relaksaciju
Uz radne prostore se oblikuju i razni sadržaji za individualni i grupni kreativni rad te prostorije za relaksaciju tijekom rada pa radno mjesto sve više poprima odlike životnog prostora.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz