Osim opipavanja političkog bila, američka je Vlada kroz obavještajnu mrežu svojih veleposlanstava pročešljavala i neke europske banke. Posebno su pod povećalom bili Raiffeisen Zentralbank (RZB) i Bank Austria Creditanstalt (danas dio UniCredit grupe), koji svoje podružnice imaju i u Hrvatskoj, i to zbog sumnje da financiraju terorizam i sudjeluju u pranju novca, pokazuju obavještajni dokumenti objavljeni na Wikileaksu.

Zanimanje za financijske operacije austrijskih banaka evidentno je već u srpnju 2005. kada je iz bečke ambasade u Washington poslana (zasad objavljena) diplomatska depeša. Inače, mjesec dana prije, u lipnju 2005., donesena je odluka o spajanju UniCredita i HVB-a, tada najveće bankarsko povezivanje u Europi. Bank Austria Creditanstalt, kao podružnica HVB-a koja je kontrolirala poslovanje HVB-ovih banaka u istočnoj Europi time je postala dio UniCredita. Amerikanci tada austrijskim vlastima predstavljaju informacije o povezanosti ruskog mafijaša i trgovca oružjem Semiona Mogiljeviča s Raiffeisen Investmentom iz Kijeva, ali i druge sumnjive aktivnosti. Većina informacija, otkriva depeša, poznata je Austrijancima koji su i sami istraživali povezanost šefa RI-a s njim, no nisu uspjeli dokazati “ilegalne aktivnosti te bi pozdravili dodatne informacije”. Amerikance u prvom redu zanima Mogiljevič, jedan od deset najtraženijih lica s tjeralice FBI-a te jači nadzor austrijskog regulatora FMA (pandan domaće Hanfe i HNB-a) u nadzoru uloge austrijskih banaka s Iranom, Sjevernom Korejom te palestinskim organizacijama.

Amerikanci vjeruju da Mogiljevič koristi RZB i njegovu podružnicu Raiffeisen Investment Holding kao paravan za zakonito poslovanje tvrtke RosUkrEnergo, jednog od većih igrača na tržištu nafte i plina za koju se vjeruje da je pod kontrolom Mogiljeviča. Cijena za paravan je sitnica; mito od 360.000 dolara godišnje na račun Raiffeisen Investmenta za “dvojicu izvršnih direktora” kao naknada za konzalting koju RosUkrEnergo uplaćuje svake godine. Austrijskom regulatoru je “neugodno”, otkriva američki izvor u Beču, da se banka našla u netransparentnom plinskom biznisu, no nakon intenzivnih razgovora s čelnicima Raiffeisena nije pronašla ništa nezakonito. Pritisnut, i sam Raiffeisen Investment tada kreće u provjeru tvrtke (zajedno s američkom konzultantskom tvrtkom za procjenu rizika Kroll) i – ne nalazi ništa. Što se isplata tiče, zaključak je da direktori Raiffeisena nisu mogli pristupiti računu na koji je novac uplaćen.

Raiffeisen je pod upitnikom i zbog većinskog vlasništva od 61 posto u najvećoj bjeloruskoj banci Priorbank, što je SAD-u a priori sumnjivo zbog bliskih veza s nedemokratskim režimom Aleksandra Lukašenka. Raiffeisen je, otklanjaju sumnju u Beču, aktivan na tržištima jugoistočne Europe te smatra da je uključivanje Zapada puno bolje rješenje za te zemlje nego izolacija, podsjećajući i da EBRD tada imao 13,5 posto vlasništva Priorbanke. Dokumenti otkrivaju da je 2006., očito pod američkim pritiskom, nakon sastanka s ministrom financija Karlom-Heinzom Grasserom i šefom Bank Austrije Erichom Hampelom ta banka pristala prekinuti poslovanje s tvrtkama iz Sjeverne Koreje kako bi zadržala “dobru reputaciju”. Češljaju se i transakcije u Bank Austriji s tvrtkama povezanim s iranskim nuklearnim programom, sirijska kupnja čeških raketnih motora, račun Palestinske asocijacije u Austriji povezane s HAMAS-om, novčani transferi Sjeverne Koreje, no svaki slučaj prolazi provjeru…

Inače, dio dojava o sumnjivim poslovima obavještajnoj mreži stigao je od američkih banaka. Za Bank Austriju one su podnijele 75 prijava, a za RZB još 217 od kraja devedesetih, i to zbog povezanosti s financiranjem paravan-kompanija kriminalnih organizacija. Broj prijava austrijskim službama nije “posebno” visok jer je, tvrde, riječ o namirama u istočnoj Europi. Ipak, FMA, ističe se u depeši, sastala se s čelnicima RZB-a i Bank Austrije da im prenese “američku zabrinutost”.

Portret Semiona Mogiljeviča

Kriminalac s četiri hrvatske putovnice
Ruskoga kriminalca Semiona Mogljeviča, rođenog u ukrajinskom Kijevu, zapadni mediji nazivaju mafijaškim “šefom nad šefovima”. Sumnjiči ga se za razne vrste kriminala, od ubojstava i reketa preko utaje poreza, prostitucije do šverca oružja. Zbog 635 milijuna dolara teške prijevare investitora na kanadskoj burzi preko tvrtke YBM FBI ga je stavio na listu najtraženijih svjetskih bjegunaca. Svoje poslovanje vodi preko moskovske tvrtke RosUkrEnergo koja trguje plinom. Mogiljevič je uhićen u Moskvi 2008. pod lažnim imenom, u sklopu istrage o poreznoj prijevari teškoj oko pet milijuna dolara; iz zatvora je pušten nakon više od godine dana. U Hrvatskoj je postao poznat nakon što je Vladimir Šeks optužio Hrvoja Šarinića da je Mogiljeviču omogućio dobivanje čak četiri hrvatske putovnice, i to kao “osoba s posebnim zaslugama”.
(S. Paparella)

Zavezane ruke

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Patten: Hrvatska spremnija za EU od Bugarske i Rumunjske
U proljeće 2004. u ambasadi u Bruxellesu američki general Chris Patten rekao je da je Hrvatska vjerojatno bolje pripremljena za ulazak u Europsku uniju od Bugarske i Rumunjske koje će prije postati članice, dok Rumunjsku smatra posebno “divljom nacijom”. Patten je izrazio šok izvješćem Carle del Ponte o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom, dok je Gotovina bio u bijegu, no nije ništa mogao jer kad je izvješće bilo podneseno EU, njemu su bile ‘“zavezane ruke”.
(A. Blašković)