Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor

Autor: Poslovni.hr
30. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Za svaku kalendarsku godinu radnik ostvaruje pravo na minimalno četiri tjedna plaćenoga godišnjeg odmora koji ima pravo koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori

Prema novom Zakonu o radu (ZOR , NN, br. 49/09), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2010. godine, radnik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora, odnosno poslodavac ne može radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora isplatiti nadoknadu plaće. Za svaku kalendarsku godinu radnik ostvaruje pravo na minimalno četiri tjedna plaćenoga godišnjeg odmora. Osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori, radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, i to na način da tijekom kalendarske godine u kojoj je ostvario pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, dok neiskorišteni dio godišnjeg odmora može prenijeti u iduću godinu i iskoristiti ga najkasnije do 30. lipnja te godine. Prema članku 60. Zakona o radu visina naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i ne smije biti manja od prosječne mjesečne plaće radnika u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prestanak ugovora o radu
Prema članku 61. Zakona o radu u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje sukladno odredbi članka 60. ovog zakona, a razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Novim Zakonom o radu ukida se dosadašnja praksa da se radniku kojem prestaje radni odnos izdaje potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru i uvodi se obveza isplate novčane naknade za sve slučajeve prestanka radnog odnosa, pa čak i kada poslodavac radniku otkaže ugovor o radu zbog pogreški i štete koju je radnik prouzročio na radnome mjestu. Na ovaj način pravo radnika na godišnji odmor tereti poslodavca kod kojeg je to pravo stečeno.

Prema novom Zakonu o radu (ZOR , NN, br. 49/09), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2010. godine, radnik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora, odnosno poslodavac ne može radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora isplatiti nadoknadu plaće. Za svaku kalendarsku godinu radnik ostvaruje pravo na minimalno četiri tjedna plaćenoga godišnjeg odmora. Osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori, radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, i to na način da tijekom kalendarske godine u kojoj je ostvario pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, dok neiskorišteni dio godišnjeg odmora može prenijeti u iduću godinu i iskoristiti ga najkasnije do 30. lipnja te godine. Prema članku 60. Zakona o radu visina naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i ne smije biti manja od prosječne mjesečne plaće radnika u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

Prestanak ugovora o radu
Prema članku 61. Zakona o radu u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje sukladno odredbi članka 60. ovog zakona, a razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Novim Zakonom o radu ukida se dosadašnja praksa da se radniku kojem prestaje radni odnos izdaje potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru i uvodi se obveza isplate novčane naknade za sve slučajeve prestanka radnog odnosa, pa čak i kada poslodavac radniku otkaže ugovor o radu zbog pogreški i štete koju je radnik prouzročio na radnome mjestu. Na ovaj način pravo radnika na godišnji odmor tereti poslodavca kod kojeg je to pravo stečeno.

Novčana naknada
Prije prestanka radnog odnosa poslodavac je dužan radniku omogućiti korištenje pripadajućega godišnjeg odmora. Ako radnik do dana prestanka radnog odnosa nije iskoristio ili je djelomično iskoristio svoje pravo na stečeni godišnji odmor, ima pravo na novčanu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor na sljedeći način: ako radni odnos prestaje do 30. lipnja, za neiskorištene dane godišnjeg odmora iz prethodne godine, za puni godišnji odmor iz prethodne godine te ako ga nije iskoristio zbog bolesti, rodiljskog, odnosno roditeljskog dopusta. Isto tako ima pravo na novčanu naknadu za razmjerni dio godišnjeg odmora za tekuću godinu, koji se određuje kao 1/12 punog godišnjeg odmora puta broj navršenih mjeseci rada ako je u tekućoj godini radio najmanje jedan mjesec, ako radni odnos prestaje od 1. srpnja i kasnije te za puni godišnji odmor tekuće godine.

Iznos naknade
Visina naknade određena je člankom 60. Zakona o radu, a najmanje u visini prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca utvrđene od bruto plaće radnika koja je isplaćena za redovit rad. Ako se naknada određuje za dio neiskorištenoga godišnjeg odmora, onda se visina naknade izračunava razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. U iznos naknade uračunavaju se svi primici u novcu i naravi koji predstavljaju naknadu za rad: osnovna plaća isplaćena u novcu ili naravi (plaća u naravi za korištenje službenog vozila u privatne svrhe i sl.), dodaci na plaću (za prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanom, noću i sl.), povećanje plaće zbog otežanih uvjeta rada, postotak povećanja plaće za godine staža te stimulacije i bonusi u razmjernom dijelu koji se odnosi na posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Nadoknada za rad

Isplate
Isplate koje ne predstavljaju nadoknadu za rad, već materijalna prava radnika (prijevoz, dnevnice, božićnice, regres, jubilarne nagrade, potpore za bolovanje, smrt člana obitelji i sl.) ne mogu biti dio nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor. Naknada plaće za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje se kao bruto iznos prema kojem treba obračunati sve doprinose iz plaće i na plaću, porez na dohodak i možebitni prirez, a dospijeva zadnjeg dana trajanja radnog odnosa zajedno s posljednjom plaćom za redovni rad.

Autor: Poslovni.hr
30. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close