Iako sadrži i pohvale, prilično je nezapaženo u hrvatskom pravosuđu odjeknuo Izvještaj o napretku Hrvatske u procesu usvajanja europskih standarda, koji obuhvaća razdoblje od travnja 2004. do kraja rujna 2005., što ga je nedavno objavila Europska komisija. U tom redovitom godišnjem izvješću pregledani su politički, ekonomski i acquis kriteriji koji su podijeljeni u 33 poglavlja. Za ovdašnje pravosuđe ključno je izvješće o napretku Hrvatske na usvajanju političkog kriterija, konkretno na učvršćivanju demokracije i vladavine prava te izvješće u 23. poglavlju acquisa, koje se odnosi na pravosuđe. Hrvatsko je pravosuđe ocijenjeno kao ključna karika koja veže sve kriterije za hrvatsko članstvo u Uniji, pa se ne može zanemariti činjenica da je Vlada pohvaljena zbog definiranja Strategije reforme pravosuđe, a dodatno i Ministarstvo pravosuđa koje je izradilo Nacionalni program za suzbijanje korupcije. Komisija signalizira i golem posao koji predstoji. U slučaju da ga administracija iduće godine provede, to će potvrditi 2005. kao startnu reformsku godinu, u kojoj su suci već počeli ispunjavati jedan od tri ključna reformska zadatka. Počeli su rješavati nagomilane predmete koji su godinama isključivo rasli. Zbog brojke od oko 200.000 ove godine smanjenih gruntovnih i ovršnih predmeta, mnogi će s razlogom reći da je sudstvo postalo efikasnije. No oprezniji i kritičniji sagledavat će i dalje kao temeljni problem sporiji tempo rada sudstva u odnosu na zaostatke te će ukazati na kvalitetu suđenja. Unija u hrvatskom pravosuđu vidi i dalje tri temeljna problema – to su preostali zaostaci, slaba opremljenost sudova i neefikasnost upravljanja sudom te slaba izobrazba pravosudnih djelatnika. Alarmantnu brojku od 1,5 milijuna zaostataka ni jedna administracija nije uspjela riješiti. Ove godine počelo je smanjivanje neriješenih predmeta u segmentu ovrha i gruntovnih predmeta (smanjeni za oko 200.000), a teren je pripremljen za najveću bitku koja će se voditi zbog svođenja gomile neriješenih predmeta na nulu do 2007.

Poslovna zajednica podržava reformu što izražava i zaključak posljednje sjednice Nacionalnog vijeća za konkurentnost, no biznis potiče na agresivnije suprostavljanje korupciji. Njihov je interes i dalje fokusiran na načine rješavanja korupcije – posebice u sudstvu, utjecaju neformalnih krugova na sudstvo te pitanje povećanja kvalitete suđenja. Službene ocjene predstavnika Svjetske banke i Europske komisije tiču se izravno reforme gruntovnice i katastara gdje vide značajno smanjenje broja gruntovnih zaostaka. Projekt sređivanja zemlsjišnih knjiga koji je jedan od najuspješnijih projekata ove Vlade bilježi stalne rezultate. U kolovozu 2004. bilo je 360 tisuća neriješenih gruntovnih predmeta, a zadnje mjerenje u listopadu 2005. pokazuje da je ta brojka pala na 238 tisuća predmeta. Sredinom godine započeta digitalizacija zemljišnih knjiga već je rezultirala time da se danas zemljišno-knjižni izvadak može putem interneta dobiti u samo nekoliko sekundi u 105 od 107 gruntovnica.
U svega dva mjeseca pred kraj ove godine pokazali su se i prvi rezultati Akcijskog plana za smanjivanje ovršnih zaostataka. Broj neriješenih ovrha smanjen je za oko 60.000 ovrha, a do kraja 2006. na isti način bi se riješio sav zaostatak u ovrhama koji je nastao od 1998. godine. Za reformu su značajna ove godine provedena ili pripremljena zakonodavna pojednostavljena i modernizacije propisa ovršnog, stečajnog, parničnog, kaznenog, obveznog prava i slično. Promjenama Zakona o sudovima stvorene su pretpostavke za pravosudnu inspekciju, spajanje pojedinih sudova, obveznu sudačku edukaciju. Malo je poznato da je taj zakon čekalo miniranje u Saboru. Zaogrnuti plaštom tajnovitosti su sastanci koje je ministrica pravosuđa navodno vodila s vođama pozicije i opozicije kako bi dogovorila njihovu podršku zakonu.

Ovršnim je promjenama uvedena obveza za državna tijela da daju sve potrebne informacije koje su važne za utvrđivanje imovine dužnika, poput podataka o zaposlenju, mirovini i vlasništvu nad motornim vozilima i bankovnim računima. Sudski ovršitelji dobili su ovlast da zaplijene pokretnine te da ih trenutno izuzimaju iz posjeda dužnika. Zaplijenjene pokretnine dodjeljivat će se komisionim prodavaonicama (osnivanje je u tijeku), koje će ih ponuditi na prodaju i tako omogućiti brzu naplatu dugova vjerovnika. Osnovan je i očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovrsi, a kako je dostupan putem Interneta kupci se mogu upoznati sa svim relevantnim podacima. Izmjenom Zakona o sudskom registru ubrzan je postupak upisa trgovačkih društava u sudski registar što je dio Vladinog projekta Hitro.hr, koji ubrzava komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom. U ovoj godini Ministarstvo pravosuđa je u infrastrukturu uložilo 70-ak milijuna kuna. U realizaciji je infrastrukturni projekt ‘’Trg pravde’’ u Zagrebu i Splitu, a do kraja godine svi općinski sudovi imat će pristup Internetu, što će olakšati komunikaciju i upravljanje. U tijeku je i uspostavljanje elektronske oglasne ploče na sudovima kako bi građani i preko Interneta dobili uvid u informacije vezane za sudske postupke.