Elektronički račun neće postati pravno valjani dokument sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju izjavio je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček na Danu informacijske tehnologije Ekonomskog fakulteta što se u utorak održao u Zagrebu. Tvrdi da prema informacijama banaka država u ovom trenutku nema namjeru ozbiljnije ubrzati taj projekt čiju je realizaciju već trebala zaključiti do lipnja 2008. godine, ali se ni taj datum, koji si je država sama zadala, nije ispoštovao.Informaciju nisu komentirali u Poreznoj upravi Ministarstva financija i Ministarstvu gospodarstva, dvjema institucijama koje su izravno nadležne za taj projekt kao ni u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku koji takve projekte informatizacije koordinira unutar državne uprave.

Izmjene Pravilnika o PDV-u
“Sadašnje naznake su da Porezna uprava ne planira izmjeniti Pravilnik o PDV-u koji bi elektronički račun izjednačio s onim papirnatim, i to sve do ulaska Hrvatske u EU”, naglasio je Bohaček.Drugim riječima e-račun za hrvatske poreznike još barem dvije godine neće biti legitimno sredstvo dokazivanja plaćanja PDV-a. Da bi se to moglo ostvariti, pojašnjava Slavko Vidović iz Infodoma, potrebno je izmijeniti Pravilnik o PDV-u i na taj način pravno priznati e-račun.Vidović naglašava da je država odradila opsežne pripreme kako bi to omogućila. Naime, Vidović i Bohaček od početka su uključeni u rad povjerenstva za e-račun koje je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva. Krajem prošle godine, nakon opsežne rasprave i koordinacije s nizom predstavnika iz raznih industrija Ministarstvo je predložilo standard e-računa.Ipak da bi taj standard priznala Porezna uprava potrebno je da Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija naprave pilot-projekt, testiraju takav novi sustav u praksi i izmijene ograničavajući Pravilnik o PDV-u.Na primjerima iz europske prakse vidljivo je da je elektronički račun jedan od osnovnih pokretača razvoja elektroničkog poslovanja.U Hrvatskoj bi, naime, omogućio da država može isplatiti povrat PDV-a puno brže nego što to radi danas. Međutim, mnogo šire od toga e-račun bi omogućio stvaranje novih vrsta tvrtki.

Drakonski Danci
Zoran Bohaček navodi primjer Danske koja je svim dobavljačima rekla da im neće platiti ništa ako joj ne ispostave e-račune. Danas je Danska među prvima u primjeni te tehnologije, a centre za digitalizaciju računa, koji su poslužili u prijelaznom razdoblju zamijenile su banke, telekomi, pošte i specijalizirane tvrtke koje nude različite posredničke usluge s e-računima.U Hrvatskoj je rješenje za plaćanje e-računima između tvrtki razvila Fina. Na projektu je surađivala Zagrebačka banka koja je od lani na taj način svojim klijentima omogućila plaćanje računa Zagrebačkog holdinga i Hrvatskog telekoma. Ove godine slično rješenje za privatne korisnike počeo je razvijati Damir Sabol.

Uštede

E-račun donosi 6 milijardi kuna dobiti
Unazad dvije godine Ministarstvo gospodarstva procijenilo je da bi se primjenom elektroničkog računa u Hrvatskoj moglo uštedjeti više od šest milijardi kuna. Procjena uključuje javni i privatni sektor te državnu upravu. Samo u državnoj upravi uštede bi mogle biti između 300 i 370 milijuna kuna godišnje.

Optimistični EU
Europska Unija je procijenila da bi se uvođenjem e-računa godišnje uštedjelo 243 milijardu eura.