Ako Hrvatska u sljedećih nekoliko godina ne ostvari veće stope gospodarskog rasta od predviđenih dva posto i ne smanji javnu potrošnju, mogla bi se suočiti s velikim problemima u državnim financijama.

Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić upozorava da su u cijeloj regiji bivše Jugoslavije povećane proračunske neravnoteže. “Tim državama, pa tako i Hrvatskoj, srednjoročno prijeti ‘mađarski scenarij’ jer će rast BDP-a u sljedećih nekoliko godina biti prenizak da bi pokrio trošak refinanciranja. Također, zbog fiskalnih rizika cijena kapitala ostat će relativno visoka”, kazao je Stojić. Dodaje kako se, osim toga, dinamika zaduživanja u posljednje dvije godine rapidno povećala što može pogoršati percepciju rizika u očima investitora. Međutim, ekonomski analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov tvrdi kako mu je takva teza “malo nejasna”. “Inozemni dugovi su značajni u nekoliko zemalja, poput Hrvatske, Bugarske ili Srbije, ali javni dugovi uglavnom nisu naročito veliki. U Mađarskoj su javni dugovi bili značajni, neprestano su se povećavali, a i vlade su lagale o fiskalnim deficitima”, komentirao je Gligorov.

Drukčiji uzroci
Ključno ograničenje za zemlje kao što je Hrvatska jest većinom privatni inozemni dug jer se mora otplaćivati u dužem vremenskom razdoblju, dodaje Gligorov. “Javni bi dug mogao biti problem ukoliko gospodarski rast bude spor uslijed potrebe države da se razduži prema inozemstvu. U tom bi slučaju države bile pod socijalnim i političkim pritiskom da ne smanjuju javnu potrošnju, što bi podrazumijevalo značajne fiskalne deficite i rast javnog duga”. To bi moglo dovesti do problema koji nisu nepoznati, ali bi uzroci bili drugačiji od onih u Mađarskoj i Grčkoj. “Tamo je javna potrošnja rasla kada je i privredni rast bio značajan”, kazao je Gligorov. Ipak, pogled iz Beča nije nimalo optimističniji. “Hrvatska i neke druge zemlje mogle bi zapasti u probleme uslijed niskog rasta i nemogućnosti smanjenja javne potrošnje. To bi dodatno pogoršalo njihove izglede”, smatra Gligorov. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra kako će čak i zamrzavanje javne potrošnje u Hrvatskoj biti vrlo teško provedivo. Upozorava da će potencijalne stope rasta ovisiti o strukturnim reformama, nastavku privatizacije i stopi aktivnosti na tržištu rada. “Ako se te stvari ne poboljšaju, do kraja 2013. potrošiti ćemo maastriški prostor i tada brzo uvođenje eura neće biti moguće. To je vrlo opasno imajući u vidu razinu vanjskog duga”, kazao je Lovrinčević.

Urušavanje fiskalne politike
Direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević slaže se kako će slabašni srednjoročni rast uz zadržavanje financijskih potreba države na sadašnjoj razini dovesti do probijanja maastriških kriterija. Ako se takva situacija nastavi, postavlja se pitanje cijene zaduživanja. “Hoće li država u tom trenutku angažirati MMF ovisi o kreatorima ekonomske politike. Ipak, ne vjerujem da će se fiskalna politika urušiti, ali se nešto svakako mora promijeniti”, kazala je Živković Matijević. A te promjene uključuju strukturne reforme, povećanje efikasnosti javne uprave, poboljšanje investicijske klime i povećanje konkurentnosti gospodarstva. “Dosadašnji model rast temeljen na priljevu inozemnog kapitala i zaduživanju možemo zaboraviti”, zaključila je Živković Matijević.