EN DE

Porezi i neznanje razlozi niske štednje za mirovinu

Autor: Tomislav Pili
25. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Tek 10 posto zaposlenih štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a glavni razlog tomu je neinformiranost o potrebi i prednostima štednje za starost

Neinformiranost zaposlenih u Hrvatskoj o potrebi štednje za mirovinu te česte izmjene poreznog sustava glavne su prepreke većem učlanjenju zaposlenih u dobrovoljne mirovinske fondove. Kako je rečeno na okruglom stolu “Dobrovoljna mirovinska štednja – pogodnosti za poslodavce i zaposlene” održanom u ponedjeljak u Zagrebu, nove srpanjske porezne olakšice za poslodavce koji svojim radnicima uplaćuju do 6000 kuna godišnje u 3. stup hvale je vrijedan potez države.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda, mišljenja je kako je to dobar pokušaj države da smanji siromaštvo u starosti. Međutim, tek treba vidjeti koji će biti neto-efekti takvog poteza, smatra Zoran Anušić iz Svjetske banke. “Broj članova u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima može porasti, ali treba vidjeti i koji će biti negativni efekt smanjenja državnih poticaja s maksimalnih 1250 kuna na 750 kuna”, kazao je Anušić.

Neinformiranost zaposlenih u Hrvatskoj o potrebi štednje za mirovinu te česte izmjene poreznog sustava glavne su prepreke većem učlanjenju zaposlenih u dobrovoljne mirovinske fondove. Kako je rečeno na okruglom stolu “Dobrovoljna mirovinska štednja – pogodnosti za poslodavce i zaposlene” održanom u ponedjeljak u Zagrebu, nove srpanjske porezne olakšice za poslodavce koji svojim radnicima uplaćuju do 6000 kuna godišnje u 3. stup hvale je vrijedan potez države.

Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda, mišljenja je kako je to dobar pokušaj države da smanji siromaštvo u starosti. Međutim, tek treba vidjeti koji će biti neto-efekti takvog poteza, smatra Zoran Anušić iz Svjetske banke. “Broj članova u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima može porasti, ali treba vidjeti i koji će biti negativni efekt smanjenja državnih poticaja s maksimalnih 1250 kuna na 750 kuna”, kazao je Anušić.

Čileanski primjer
Prema njegovom mišljenju, srpanjskim izmjenama poreznog zakona opet je uveden svojevrsni “mišung” koji nosi niz potencijalnih problema. “Država se odrekla poreza na dohodak i u fazi isplate mirovina, a smanjeno stimulira uplate koje pojedinci sami uplaćuju”, tvrdi Anušić. U šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) štedi malo više od 161.000 osiguranika, a u 15 zatvorenih DMF-ova njih tek 17.600. Prema izračunu koji je pokazala Andrea Kogej, voditeljica prodaje Raiffeisen mirovinskog društva, muškarac koji u 3. stup 30 godina izdvaja 500 kuna mjesečno imat će nakon odlaska u mirovinu sa 65 godina 2314 kuna doživotne mirovine. Prosječna mirovina koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje trenutno je 2163 kune. Zoran Anušić navodi primjer Čilea kao način kako stimulirati zaposlene da počnu štedjeti u 3. stupu.

Projekcija kao poticaj
Tamo je država 2005. godine svakom osiguraniku na kućnu adresu poslala projekciju kolika će biti njegova mirovina u slučaju pune i prijevremene mirovine. “To se pokazalo kao najbolji poticaj za ulazak u dobrovoljnu mirovinsku štednju”, istaknuo je Anušić. Savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije Marija Zuber pokazala je kako je ljetošnjim poreznim izmjenama oporezivanje uplata u 3. stup za poslodavca ukinuto, a za zaposlenike odgođeno i prebačeno u budućnost, odnosno u vrijeme kada će mu se isplaćivati mirovina. Zuber je navela nekoliko koristi za radnika ako mu poslodavac uplaćuje 500 kuna mjesečno u 3. stup. To je veća socijalna sigurnost, veća mirovina te produženje obveze plaćanja poreza na dohodak, možda i u razdoblje kada porezno opterećenje bude manje.

Ulaganja

Financiranje države
Više od 46 posto imovine svih dobrovoljnih mirovinskih fondova uloženo je u državne obveznice. Na taj način osiguranici financiraju državno krpanje proračunskog deficita, moglo se čuti na okruglom stolu.

Autor: Tomislav Pili
25. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (5)
Pogledajte sve

Gospodin Bartol-fra je tipičan primjer neinformiranog štediše. Na žalost, gospodin ne zna osnovne elemente dugoročne štednje u dobrovoljnom mir. fondu s kojim je sklopio ugovor. Osim njegove površnosti, za koju je po njemu netko drugi kriv, vjerojatno ga je savjetovao vrlo loš prodajni agent fonda, koji zbog želje za što većom prodajom proizvoda ne spominje bitne detalje prilikom “prodaje” i potpisivanja Zahtjeva za članstvo (ponude)…

mirovinska štednja da, ali ne pod patronatom raiffeisen mirovinskog društva, jer se služe obmanama i oni i az fond.
sklopio ugovor o štednji sa az fondom, ukrali mi 900 kuna ulazne naknade, premda kod sklapanja ugovora nije bilo govora o tome. zbog bolesti i smanjenih primanja odustajem od daljnje štednje, tražim povrat novca,uštedio 7000 kuna, nakon niza problema dobijem 30 posto uštedjevine u gotovini, a ostatak od pet tisuća kuna na 5 godina mjesečno 74,84 kn sram vas bilo gospodjo zulić.

Isto tako, država mora dati raspone plaća za sva zanimanja i radna mjesta.
Ne može farmaceut koštati u Zagrebu brutto 7.300,00 kuna- a u Varaždinu 13.500,00 kuna brutto.
Propisana osnovica je cca brutto 7300,00 kuna- ali , zbog LOŠE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA-
država je dopustila da ima OGROMAN VIŠAK FARMACEUTA U ZAGREBU- i OGROMAN MANJAK farmaceuta u Varaždinu!

Ma, to su takvi problemi, koji su i doveli do velikih socijalnih nejednakosti i nezadovoljstva u cijeloj državi.

Kada će to doći na red za razmatranje ? Ima li uopće kakvih informacija o politici ravnomjernog zapošljavanja
u državi ?

Ja ću reći problem koji mi imamo . U firmi je 50 % zaposlenika sa visokom stručnom spremom, pa su izdaci
samo za REDOVNE poreze zdravstvenog i mirovinskog sustava – VISOKI.
Takodjer, ovaj dopis sam ponijela sada na posao- pa ću dati djelatnicima da ga komentiraju.
Želja nam je SMANJITI VISOKE OSNOVICE POREZA za zdravstveo i mirovinsko koje plaćamno- JER OD NJEGA
djelatnici u mirovini -NEĆE IMATI IZRAVNE KORISTI- već će im mirovina potpasti pod jedna od nekoliko
kriterija- uglavnom prema stručnoj spremi , tako da OVI VISOKI DOPRINOSI NEMAJU NIKAKVOG SMISLA –
a veliki su TERET POSLODAVCU.DRžava se još nije riješila NEPOTREBNIH TROŠKOVA U PRORAČUNU- te joj
naše uplate TREBAJU!

Istovremeno-DJELATNICI se BOJE. Smatraju da je njihov posao adekvatno plaćen SAMO uz OGROMNE doprinose
koji im jamče ugodnu starost. Nikako ih ne možemo uvjeriti UPRAVO u ovo – što Vi ovdje pišete- da im je
bolje – da im plaćamo propisane osnovice – a dio DA SAMI ŠTEDE za starost , na način uplate u
bolje FONDOVE ili slično.

Molimo Vas, da ISTOVREMENO- poradite na slanju BROŠURA ili letaka o tome na njihove kućne adrese-/djelatnika te da javnost informirate o podacima- o udjelu troška gdje poslodavac NE MOŽE uplaćivati doprinose na tako visoke osnovice i istovremeno poticati djelatnika na štednju za starost, tako da mu i to uplaćuje u njegov FOND!
Država je na potezu – da izbalansira – uplatu u zdravstveni i mirovinski fond i razliku na PRIVATNU ŠTEDNJU
u jedan od NOVIJIH fondova , namijenjenih isključivo štednji u starosti.

U protivnom- plaćati ćemo minimalne propisane osnovice i bez evidencije – plaćati STIMULACIJE- na račune
djelatnika – koji će biti namijenjeni ŠTEDNJI ZA STAROST. Razmislite !

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close