Zbog nedostatka volje hrvatskih obrtnika da zadrže vlasništvo nad Obrtničkom štednom bankom (OŠB) dobrovoljni mirovinski fond turske Sekerbanke – njezin najveći dioničar – na najboljem je putu da stekne većinski udjel u OŠB-u. Nad OŠB se nedavno nadvila prijetnja likvidacije jer mu je adekvatnost kapitala pala na osam posto, ispod zakonski propisanih 12 posto. Prema riječima predsjednice Uprave Suzane Barade, glavni razlog pada adekvatnosti kapitala je ulaganje u razvoj poslovanja. “Da bismo počeli ostvarivati planirani prihod, morali smo povećati obujam poslovanja, ali to je izostalo jer obrtnici nisu prenijeli svoje financijsko poslovanje i slobodne depozite u banku”, kazala je Barada.
Neuspjela dokapitalizacija
Banka je ove godine obrtnicima i obrtničkim institucijama ponudila sudjelovanje u drugoj emisiji dionica kako je i predviđeno nakon osnivanja banke 2008. godine. Udruženje obrtnika i Hrvatska obrtnička komora (HOK), kao krovna organizacija obrtnika, izjašnjavali su se da će sudjelovati u dokapitalizaciji, tvrdi Barada. “Bilo je potrebno definirati modele dokapitalizacije, ali do danas se to nije dogodilo. Zašto, ne znam”, kazala je Barada za Poslovni dnevnik. U HOK-u tvrde da je točno da su razgovarali nekoliko puta s predstavnicima OŠB-a o dokapitalizaciji. Na pitanje je li točno da obrtnici nisu bili zainteresirani za dokapitalizaciju, u HOK-u odgovaraju kako “90.000 hrvatskih obrtnika nije imalo priliku da budu dioničari OŠB-a jer drugi krug upisa dionica nije raspisan te su dioničari i vlasnici OŠB-a ostali dioničari koji su bili bivši članovi Zanatske štedno-kreditne zadruge”. U HOK-u podržavaju ulazak obrtnika u vlasničku strukturu OŠB-a, ali naglašavaju da je kupnja dionica OŠB-a osobna i poslovna odluka svakog obrtnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nije u pitanju inertnost nego nepovjerenje. Tko bi normalan ulozio u mikro banku za koju nije nikada cuo? Cehovska solidarnost nema veze sa brigom za imovinu.
Uključite se u raspravu