Financijski regulatori Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH stvaraju regionalnu burzu bez da o tome konzultiraju postojeće burze. Krajem rujna u crnogorskom Miločeru održana je Regionalna konferencija o tržištu kapitala na kojoj su predstavnici Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) te komisijâ za hartije od vrednosti Srbije, BiH i Crne Gore dogovorili da do kraja godine potpišu pismo namjere o stvaranju regionalne burze.

Zajedničku burzu država bivše Jugoslavije ocijenili su neophodnom. Zanimljivo je kako organizatori konferencije nisu smatrali za shodnim na događaj pozvati predstavnike uprava dviju velikih burzi u regiji, Zagrebačke i Beogradske. “Bili smo iznenađeni kad smo vidjeli raspored događanja na konferenciji, budući da do sada nismo bili pozvani da sudjelujemo u razgovorima koje Hanfa vodi s drugim regulatorima u regiji oko harmonizacije zakona, kao i Središnje klirinško depozitarno društvo s drugim depozitorijima o harmonizaciji namire među burzama bivše Jugoslavije”, kazala je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić za Poslovni dnevnik. Glasnogovornica ZSE Sanda Kuhtić Nalis dodala je kako nitko iz Uprave nije dobio službeni poziv na skup u otmjenom ljetovalištu. “Na konferenciji je bila prisutna samo voditeljica odjela poslovnog razvoja koja je bila akreditirana kao običan sudionik”, tvrdi Kuhtić Nalis.Od predstavnika Beogradske burze nitko nije bio prisutan u Miločeru, rekla je direktorica marketinga Beogradske burze Svetlana Cerović. Direktorica beogradskog tržišta kapitala Gordana Dostanić, upitana što misli o Miločerskoj inicijativi, kazala je kako je “uopće ne želi komentirati”.

Upitna ekonomičnost
Osobito mišljenje o potencijalnom stvaranju regionalne burze nemaju niti u Zagrebu, što je i razumljivo jer bi im nova burza otkinula dobar dio prometa. “Mišljenja smo da svaka država treba jačati svoje tržište kapitala te da rast prometa treba tražiti u omogućavanju ‘cross listinga’, a ne u osnivanju novog burzovnog entiteta. S obzirom na promete koji se ostvaruju na ovim burzama, upitna je i ekonomičnost ovakvog projekta. U rad Zagrebačke burze i usklađenje s propisima do sada su uložena značajna materijalna sredstva i ljudski resursi, a sigurni smo da je to slučaj i s drugim burzama u regiji. Prema tome, imamo apsolutno sve pretpostavke da se ‘cross listing’ omogući – a da na taj način koristi imaju sve burze u regiji bez potrebe da ulažu neki dodatni kapital, koji u trenutnim tržišnim uvjetima za mnoge burze vjerojatno i nije moguć”, poručila je Ivana Gažić.

Podrška Slovenaca
No, na Montenegro burzi objeručke prihvaćaju Miločersku inicijativu. “Udruženi smo jači. Dobro je što se pokušava privući pažnja investitora prema ovoj regiji na različite načine, pa i inicijativom o regionalnoj burzi. Ako ne radite na napretku, teško će ga biti”, istaknula je izvršna direktorica Dejana Šuškavčević. Prema njezinu mišljenju, regionalne burze već sada vrlo dobro surađuju. “Može se slobodno reći da mi na neki način funkcioniramo kao jedinstveno tijelo, bez obzira na samu tehniku trgovanja. Kako će se zvati mjesto sklapanja transakcija zadnja je stvar na ljestvici odlučivanja investitora. Važno je da regulatori i političari stvore uvjete i ambijent, a tržište će odraditi svoj dio posla”, smatra Šuškavčević koja je bila prisutna u Miločeru. U Hanfi tvrde kako za realizaciju spomenute inicijative u hrvatskoj regulativi nema značajnijih ograničenja. “Međutim, regulativa u svim državama regije nije u potpunosti usklađena, pa je u tom smislu potrebna daljnja suradnja regulatora kao i uključivanje svih ostalih relevatnih sudionika i institucija”, tvrde u Hanfi. Iako nije izravno uključena u inicijativu, slovenska Agencija za trgovanje vrijednosnim papirima podržava ideju regionalne burze. “Vjerujemo da bi takva institucija pozitivno djelovala i na slovensko tržište kapitala”, poručili su iz slovenskog regulatora.

Mišljenje brokera

Veća likvidnost
Hrvoje Krstulović iz Erste vrijednosnih papira drži da eventualna realizacija prijedloga ponajprije ovisi o raznim faktorima tehničke, pravne i političke prirode. “Načelno, ideja sadrži određene pozitivne aspekte za daljnji razvoj i unapređenje tržišta kapitala. To bi, iako ne automatski, dovelo do povećanja likvidnosti na tržištu. S druge strane, prošireno tržište može imati pozitivan utjecaj i na pojavljivanje većeg broja potencijalnih IPO-a”, kaže on.