Početna cijena od 401 kunu, najviša od 419, promet od gotovo 238 milijuna kuna i sveopća euforija okarakterizirali su prije tri godine prvi trgovinski dan dionice HT-a.

Serveri i trgovinske platforme testirale su se tjednima prije, građane se upozoravalo da hladne glave promatraju situaciju na tržištu i ne podliježu masovnoj histeriji koja se tih dana proširila Hrvatskom. Tada je domaće tržište kapitala bilo ‘bogatije’ za 358 tisuća novih ulagača koji su čak i bankovnim kreditima kupovali dionice. Koliko je to razdoblje bilo histerično, pokazuje i anegdota koje se prisjeća tadašnji član Uprave Erste VP Hrvoje Krstulović. “Interesantan i duhovit upit je bio došao od zainteresiranog malog ulagača: ‘Kako izgledaju ti paketi dionica i jel’ mi to šaljemo poštom ili on to mora doći preuzeti i jel to jako teško?’, kaže Krstulović. No, euforija je bilo toliko jaka da ni neznanje nije bilo problem. Trebalo je samo kupiti i prodati dionicu. Tko je toga dana po već spomenutim cijenama prodao dionice HT-a, može se slobodno smatrati iznimno uspješnim. Jer, dobiti brokera na telefon bila je nemoguća misija. “Za ono doba bi se s razlogom moglo reći da je bilo i više nego euforično za razliku od današnjeg poprilično depresivnog. No, po mom osobnom mišljenju niti ono doba, a niti ovo danas, nije odraz stvarnog stanja”, objašnjava Krstulović. Optimizam koji je tada vladao na tržištu naglo je splasnuo. Iako uz povremeni rast, dionica HT-a, kao i cijelo tržište, kretala se prema dnu. Nešto manje od godinu dana kasnije propao je Lehman Brothers, jedna od najvećih američkih investicijskih banaka. Od tog trenutka, svjetska financijska kriza zahuktala se zbog čega se tržišta kapitala ni danas nisu potpuno oporavila. Ta ekonomska katastrofa odrazila se i na Hrvatsku.

Ključna uloga države
HT-ova dionica početkom prosinca 2008. pala je na 191 kunu. Pesimizam i letargiju koji su tada zavladali, nitko nije očekivao. Međutim, unatoč svemu, listanje najvećeg domaćeg telekoma a na Zagrebačku burzu bilo je prijeko potrebno osvježenje za tržište kapitala. Tu je ključnu ulogu odigrala država. “Sama odluka o prodaji dionica i IPO bili su izvrsno rješenje za tržište kapitala. Šteta što je država vrlo brzo nakon toga odustala od daljnjih ponuda dionica koje drži u domaćim kompanijama”, izjavio je Hrvoje Japunčić iz Trcin vrijednosnica. Ističe kako situacija koju imamo danas u mnogočemu ne bi bila takva da je država nastavila sa praksom Ine i HT-a.

Ispunila očekivanja
Tržište se nakon IPO-a nepovratno strmoglavilo. Ulagači koji su tada redovito trgovali dionicama, pobjegli su zbog straha od još većih gubitaka, pa su svoj kapital usidrili u bankovne depozite. Danas, tri godine kasnije, HT ima 118 tisuća dioničara manje. Naime, podacima depozitorija pokazuju oko 240 tisuća vlasnika dionica HT-a. Unatoč velikom padu, dionica HT-a je ispunila svoja očekivanja. “To je jedna od rijetkih dionica s IPO-om iz tog vremena koja je još uvijek iznad ili oko cijene IPO-a. Pokazala se kao jedno od najboljih ulaganja za cijelo razdoblje krize, pogotovo s obzirom i na politiku isplate dividendi”, kaže Krstulović. Cijena dionice Hrvatskih telekomunikacija se danas, tri godine nakon IPO-a, kreće oko razine po kojoj su je tada kupovali građani. Vrijednost bez popusta u IPO-u iznosila joj je 265 kuna. Posljednja cijena na Zagrebačkoj burzi u utorak iznosila je 272,75 kuna. Iako je teško očekivati događaj slične važnosti za tržište, optimizma ima. “Mislim da će se situacija iz tog vremena ponoviti, potencijalnih državnih društava ima (primjer HEP). Naravno, tu su i sekundarne ponude dionica državnih kompanija kojima država može oživjeti tržište. Država nije ključan faktor, ali može biti pokretač”, smatra Japunčić.