Nakon Mađara i Poljaka, Hrvati su najzaduženija nacija u prevrtljivom švicarskom franku, stoji u najnovijim Tjednim analizama Privredne banke Zagreb (PBZ). Iako je izbijanjem financijske i ekonomske krize visoka zaduženost u “švicarcima” Mađare i Poljake stavila u vrlo nezavidan položaj zbog oštrog slabljenja forinte i zlota prema euru i franku, hrvatske je dužnike “spasila” manja volatilnost kune prema euru.

Do polovice rujna kuna je prema švicarskoj valuti oslabila za 15 posto u odnosu na kraj prošle godine. U istom razdoblju forinta je oslabila za 19 posto, a poljski zlot za devet posto. Trend jačanja franka i posjedični rizik od deflacije i nekonkurentnosti švicarskog izvoza zabrinuo je i švicarsku središnju banku (SNB) koja je u posljednjih godinu dana nekoliko puta intervenirala na deviznom tržištu, ali bez većih uspjeha. “U međuvremenu je bauk deflacije nestao, pa su čelnici SNB-a u lipnju najavili kako će ponovno ući na devizno tržište u slučaju da se pojavi opasnost od deflacije, što je malo izgledno”, stoji u analizi švicarskog franka koju potpisuju analitičarka Ana Lokin i glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb. Procjene analitičara o kretanju franka u nadolazećem razdoblju znatno se razlikuju. “Dok neki očekuju nastavak jačanja sve do polovice sljedeće godine i rast prema razini od čak 1,2 franka za euro, drugi vjeruju da već u prvom tromjesečju 2011. slijedi njegov postupni pad”, ističe se u analizi. U kraćem roku u PBZ-u i dalje očekuju nešto jači franak, ali uz postupno slabljenje. U sljedećih godinu-dvije franak bi mogao opet dosegnuti razine iznad 1,4 franka za euro, odnosno oko pet kuna za franak. Sada mu se tečaj kreće oko 5,5, kuna za franak. U PBZ-u naglašavaju da su sve prognoze vrlo nesigurne i još jednom upozoravaju na oprez kad se donose individualne odluke vezane uz buduće kretanje franka. “Tečajni rizik uvijek postoji, ali ga je moguće umanjiti instrumentima zaštite kojima pojedinci kod nas najčešće ne pribjegavaju”, ističu u PBZ-u. O bježanju istočnih Europljana iz kredita u “švicarcima” govore i podaci Banke za međunarodna poravnanja. Nakon što je krajem rujna 2008. vrijednost kreditnih plasmana u franku iznosila 847,4 milijardi dolara, u prvom tromjesečju ove godine taj je iznos pao na 647,6 milijardi dolara.