EN DE

I strani i domaći naručitelji traže isto

Autor: Bernard Ivezić
21. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Najveća prednost softvera po narudžbi je što pruža konkurentske prednosti u odnosu na ostale tvrtke

Želje stranih i domaćih kompanija koje traže softver po narudžbi gotovo su identične, sudeći prema iskustvima hrvatskih IT tvrtki. Naime, kako kaže Vedran Brničević, član Uprave Ekobita, tvrtke koja oko 90 posto svojih rješenja prodaje u inozemstvu, takav softver za razliku od gotovih rješenja pruža mogućnost diferenciranja od konkurencije i time stvaranja konkurentske prednosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Softver po narudžbi unapređuje jedan ili više poslovnih procesa u unaprijed danom poslovnom okruženju. Time je automatski bolje prilagođen potrebama organizacije koja ga je naručila u odnosu na paketni softver koji se prodaje na otvorenom tržištu većem broju organizacija. Također je gotovo nemoguće preuzeti softver koji je izrađen po narudžbi za jednog naručitelja i implementirati ga kod drugog bez značajnih izmjena”, kaže Brničević, dodajući da te osobine čine softver prema narudžbi idealnim načinom stjecanja konkurentske prednosti. Kaže da ga tvrtke naručuju i zato što za neke procese ne postoje gotova rješenja na tržištu: katkad jer nema odgovarajuće podrške za specifičan hardver, a katkad jer se neki generički softver treba prilagoditi specifičnom zadatku. “Mana softvera po narudžbi je, naravno, cijena jer se izrađuje za jednog naručitelja pa se trošak razvoja ne može rasporediti na više korisnika”, kaže Brničević. Dodaje da su radili na nizu projekata izrade softvera po narudžbi. “Za jednu veliku tvrtku iz bankarskog sektora trebali smo izraditi integracijsko rješenje koje je povezivalo Windows platformu sa središnjim poslužiteljem. Do tada su bankarski službenici radili na terminalima, odnosno crno-zelenim ekranima bez grafičkog sučelja, bez miša i drugih uobičajenih elemenata današnjih računala. Zbog složenosti središnje platforme i nedostatka ljudi promjene na softveru koje su trebale pratiti nove usluge banke sporo su se provodile te je banka bila u zaostatku za konkurencijom”, prisjeća se Brničević. Dodaje da je uvođenjem nove šalterske aplikacije koja je podržavala grafičko okruženje bitno olakšan rad s bankarskim softverom. rješenje, koje je povezalo radne stanice u poslovnicama i središnji poslužitelj, dodatno je omogućilo da se sustav nastavi nadograđivati na Windows platformi, pa je omogućilo brže provođenje promjena. “Time je IT podrška konačno na vrijeme mogla odgovoriti na česte promjene u ponudi bankarskih proizvoda i usluga”, zaključuje Brničević.

Želje stranih i domaćih kompanija koje traže softver po narudžbi gotovo su identične, sudeći prema iskustvima hrvatskih IT tvrtki. Naime, kako kaže Vedran Brničević, član Uprave Ekobita, tvrtke koja oko 90 posto svojih rješenja prodaje u inozemstvu, takav softver za razliku od gotovih rješenja pruža mogućnost diferenciranja od konkurencije i time stvaranja konkurentske prednosti.

“Softver po narudžbi unapređuje jedan ili više poslovnih procesa u unaprijed danom poslovnom okruženju. Time je automatski bolje prilagođen potrebama organizacije koja ga je naručila u odnosu na paketni softver koji se prodaje na otvorenom tržištu većem broju organizacija. Također je gotovo nemoguće preuzeti softver koji je izrađen po narudžbi za jednog naručitelja i implementirati ga kod drugog bez značajnih izmjena”, kaže Brničević, dodajući da te osobine čine softver prema narudžbi idealnim načinom stjecanja konkurentske prednosti. Kaže da ga tvrtke naručuju i zato što za neke procese ne postoje gotova rješenja na tržištu: katkad jer nema odgovarajuće podrške za specifičan hardver, a katkad jer se neki generički softver treba prilagoditi specifičnom zadatku. “Mana softvera po narudžbi je, naravno, cijena jer se izrađuje za jednog naručitelja pa se trošak razvoja ne može rasporediti na više korisnika”, kaže Brničević. Dodaje da su radili na nizu projekata izrade softvera po narudžbi. “Za jednu veliku tvrtku iz bankarskog sektora trebali smo izraditi integracijsko rješenje koje je povezivalo Windows platformu sa središnjim poslužiteljem. Do tada su bankarski službenici radili na terminalima, odnosno crno-zelenim ekranima bez grafičkog sučelja, bez miša i drugih uobičajenih elemenata današnjih računala. Zbog složenosti središnje platforme i nedostatka ljudi promjene na softveru koje su trebale pratiti nove usluge banke sporo su se provodile te je banka bila u zaostatku za konkurencijom”, prisjeća se Brničević. Dodaje da je uvođenjem nove šalterske aplikacije koja je podržavala grafičko okruženje bitno olakšan rad s bankarskim softverom. rješenje, koje je povezalo radne stanice u poslovnicama i središnji poslužitelj, dodatno je omogućilo da se sustav nastavi nadograđivati na Windows platformi, pa je omogućilo brže provođenje promjena. “Time je IT podrška konačno na vrijeme mogla odgovoriti na česte promjene u ponudi bankarskih proizvoda i usluga”, zaključuje Brničević.

Autor: Bernard Ivezić
21. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close