Izlazak Vlade iz vlasničke strukture Hrvatskog telekoma prerasao je u pravi spektakl. Iako veza između tržišnog uspjeha HT-a i priljeva dobiti u državni proračun navodno nikada nije utjecala na odluke nadležnog ministarstva, zatim regulatorne agencije Hakoma, pa ni na zaključke koje je o telekomunikacijskom tržištu donosila Antimonopolska agencija teško će, pa i površnom promatraču iz vida pobjeći ta korelacija.

Status HT-a više nije prioritet Banskih dvora! To pokazuju zubi koje je bivšem monopolistu pokazao Hakom. Regulator nadležan za kontrolu telekomunikacijskog tržišta postavio je vrlo jasna pravila kako se nove optičke mreže mogu graditi i kako se njihovo korištenje može naplaćivati. Koliko je to smjela odluka dovoljno ukazuje podatak da je bivši ministar telekomunikacija i predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić nakon toga zaključio da će morati obustaviti planirane investicije. Riječ je o približno 15 milijardi kuna ulaganja, iznosu do kojeg je Poslovni dnevnik došao množenjem 1,4 milijuna telefonskih linija, koliko ih ima u Hrvatskoj, te ulaganjima od prosječno 1500 eura po liniji koliko je potrebno da bi se one modernizirane s optikom. Trenutak je također znakovit. Hrvatska je ostala u krizi i vapi za tako velikim ulaganjima. Međutim, HT teško može dobiti ovu bitku jer osim agilnog menadžmenta i utjecajnog vlasnika, Deutsche telekoma, na svojoj strani ima vrlo malo istomišljenika.Vladin je cilj pod hitno u EU, a Uniji su naši pregovarači obećali da će liberalizaciju telekomunikacija provesti u praksi. Zato je već u prvih nekoliko dana od preuzimanja vlasti Jadranka Kosor na čelu Hakoma kroz saborsku većinu postavila samozatajnog ali vrlo stručnog Miljenka Krvišeka i dala mu slobodu da radi svoj posao. Hakom je nakon toga HT-u propisao veleprodajne cijene, spriječio ga da u rad pusti već izgrađenu optičku mrežu do 200.000 kućanstava i upozorio kompaniju u nekoliko navrata da ne može kršiti zakon. Krvišek nam je u reakciji na jučerašnju izjavu Ivice Mudrinića poručio da DT-ovoj tvrtki u Hrvatskoj neće biti dopušteno da ovdje radi ono što je DT-u zabranio njemački regulator te dodaje da DT u Njemačkoj čak ima manji tržišni udio i time manju tržišnu snagu nego HT u Hrvatskoj. Krvišek ističe da nije zabranio ulaganja HT-u već da ih HT uvjetuje na način koji bi doveo do obnove monopola. HT-u u prilog ne ide ni to što je jedan od najutjecajnijih savjetnika premijerke investor u njegova konkurenta Metronet Borislav Škegro. Kao ni to da financijski analitičari pozdravljaju zaustavljanje investicija jer to može podići cijenu dionice HT-a. One koju Vlada planira uskoro prodati.