Lista skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od lipnja je bogatija za Copaxone (generičkog imena glatiramer acetate), novi lijek namijenjen liječenju multiple skleroze (MS). Riječ je o autoimunoj bolesti središnjeg živčanog sustava koju karakterizira povremeni ili progresivni gubitak senzornih, motoričkih i kognitivnih funkcija. Kod većine bolesnika znaci bolesti se javljaju između 20-te i 45-te godine života, rijetko prije 15-te i nakon 55-te godine, a žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Bolest je češća u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine. Glatiramer acetate (Copaxone) je najpropisivaniji lijek na svijetu koji se upotrebljava od 1996. godine, a proizvodi ga farmaceutska tvrtka Teva, vlasnik Plive koja je lijek dovela na hrvatsko tržište. Glatiramer acetate spada u skupinu imunomodulatora odnosno lijekova koji modificiraju imunološki odgovor. Njegova posebnost je u tome što je prvi neinterferonski i nesteroidni lijek za liječenje relapsno-remitentnog oblika bolesti pa je danas vodeći lijek za liječenje MS.

Svaki deveti oboljeli na terapiji
”Glatiramer acetate koristi se u prvoj liniji liječenja multiple skleroze zajedno s beta-interferonom koji je do sada u Hrvatskoj bio jedini dostupni lijek u prvoj liniji liječenja relapsnog-remitentnog oblika ove bolesti. Novi lijek već nakon tri mjeseca pokazuje znatno smanjenje rane aktivnsti bolesti, a u usporedbi s dosad dostupnim lijekom, velik broj bolesnika ostaje na terapiji glatiramer acetatom koji pokazuje veliku podnošljivost u pacijenata”, istaknula je prof. dr. Vesna Brinar, pročelnica Odjela za poremećaje ravnoteže i vrtoglavice u Referentnom centru za demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava KBC-a Zagreb. Dosadašnje kliničke studije pokazale su da oba lijeka imaju jednaki učinak, ali da glatiramer acetate ima manje nuspojava. ”Drago nam je da je Ministarstvo zdravstva ovaj najpropisivaniji lijek dođe u Hrvatsku, posebice kada se zna da od MS boluje 4500 osoba, a svega ih 500 koristi terapiju”, istaknuo je predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča. MS je upalna autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava koju karakterizira upalna reakcija i potom propadanje mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica koje služe prijenosu impulsa između živčanih stanica. Karakteristično je stvaranje tzv. demijelinizacijskih plakova (ožiljaka) u strukturama mozga ili u kralježničkoj moždini, na mjestima nestanka mijelinske ovojnice. Budući da mozak i kralježnička moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinske ovojnice u početku bolesti neće pokazati nikakveh simptome.

Simptome teško prepoznati
Manje promjene koje zahvaćaju mijelinsku ovojnicu usporavaju provođenje živčanih impulsa i obično ne uzrokuju nastanak simptoma bolesti, ali se smatra da su odgovorne za nastanak simptoma opće slabosti na koju se često bolesnici žale. Simptomi MS ovise o mjestu zahvaćanja i jakosti upale mijelinske ovojnice aksona i to je razlog zbog čega su simptomi bolesti različiti, a tijek bolesti teško predvidjeti. Kod većine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s progresijom bolesti se mijenjaju u jakosti i trajanju. Početni simptomi su najčešće subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, skandiran govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i to najčešće depresija.MS nije lako dijagnosticirati jer ne postoji određeni test kojim se nepobitno dokazuje, niti karakterističan simptom bolesti. Dijagnostika počinje detaljnom anamnezom i kliničkim pregledom bolesnika. Nakon toga se aboratorijskim testovima isključuju drugi mogući uzroci simptoma. Karakteristične pretraga MS-a su analiza cerebrospinalnog likvora, evocirani moždani potencijali, magnetska rezonanca (MR) mozga i vratne kralježnice, a po potrebi i cijele kralježnice. ‘’Učinkovitost liječenja beta-interferonima i glatiramer acetatom je tim veća što se liječenje ranije započne. U najranijoj fazi bolesti učinkovitos za imunomodulacijske lijekove prve linije iznosi oko 60 posto, a trajanjem bolesti učinkovitost opada na 30 do 37 posto te u kasnoj relapsnoj fazi bolesti na 20 posto. Stoga je važno što ranije dijagnosticirati bolest i započeti liječenje’’, istaknula je dr. Brinar.

Moguće primjene lijeka

Veliki potencijal za još neke bolesti
”Osim različitog djelovanja na oštećenje mijelinske ovojnice od beta-interferona, glatiramer acetate ima perspektivu i u liječenju drugih neurodegenerativnih bolesti, ali i bolesti kao što je, primjerice, glaukom”, istaknuo je prof. dr. Tjalf Ziemssen sa Klinike za neurologiju Sveučilišta Dresden u predavanju hrvatskim neurolozima.

Istraživanja

Transplantacija zadnja šansa
Zadnja mogućnost oboljelima je transplantacija matičnih stanica. Ovaj se postupak može primjeniti na Zavodu za hematologiju KBC-a Zagreb ali dobivanja odobrenja predugo traje. Naime, kod MS je ‘’vrijeme mozak’’jer je transplantacija djelotvorna samo u ranoj fazi agresivnog oblika MS. Odluka o potrebi transplantacije zahtjeva ekspertno mišljenje i može se primjeniti samo u specifičnim oblicima i određenom stadiju.

Istražuje se djelovanje željeza
Svjetski stručnjaci pokušavaju utvrditi je li uzrok neuroloških ispada kod oboljelih začepljenje vena u vratu zbog čega je onemogućen ili usporen protok krvi. Talijanski vaskularni kirurg dr. Paolo Zamboni smatra da sužavanje ekstrakranijalnih vena uzrokuje promjene u protoku krvi unutar mozga i taloženje željeza što dovodi do oštećenja mijelina.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Nove Plivine investicije

Pliva ulaže 120 milijuna dolara u Savski Marof
Predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča, predstavljajući novi lijek na tržištu, istaknuo je kako “Teva nastavlja s proizvodnjom novih lijekova, a trenutno se u Hrvatskoj u fazi registracije nalazi 50-ak novih generičkih lijekova koji bi trebali dodatno sniziti cijene na hrvatskom tržištu”. Također je najavio novu veliku Plivinu investiciju u proizvodni pogon u Savskom Marofu vrijednu 120 milijuna dolara i unapređenje dosadašnjih pogona u kojima se godišnje proizvede četiri milijarde tableta od kojih se više od polovice izvozi na strana tržišta.

MS je autoimuna bolest nepoznatog uzroka i nepredvidljivog tijeka
Pogađa 100 osoba na 100 tisuća stanovnika
Drugi je uzrok invalidnosti mladih osoba u SAD-u, odmah iza trauma
Procjenjuje se da u Hrvatskoj boluje oko 4500 stanovnika, ali ih samo 500-njak uspijeva doći do terapije
Mjesečna terapija stoji 5.261 kuna
Na www.plivazdravlje.hr mogu se pronaći korisne informacije o bolesti, kao i upute za bolesnike