Iako se u Srbiji primjenjivanje zakona kojim se na kriminalce “udara” tamo gdje najviše boli – po džepu, provodi punom parom i do sada su tamošnji sudovi kriminalcima oduzeli imovinu vrijednu više od 200 milijuna eura, u Hrvatskoj se još čeka donošenje zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.

Pogrešne procjene
Vlada ga je sredinom srpnja uputila u saborsku proceduru pa će se o njemu odlučivati na jednoj od idućih sjednica Sabora. Prema prijedlogu, odluka o izuzimanju imovinske koristi bit će isključivo u nadležnosti suda, a oduzetom imovinom upravljat će Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, a ne kao u Srbiji posebna agencija. Taj ured moći će bez objave javnog natječaja, što prema nekima ostavlja sumnju na moguću netransparentnost, donijeti odluku o prodaji ili iznajmljivanju imovine. Kako bi se osiguralo oduzimanje, predloženo je da se tijekom, nakon, ali i uoči kaznenog postupka može donijeti privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja uz zabilježbu, kao i blokiranje isplata s bankovnih računa. Dakle, za sankciju nije potrebna pravomoćnost presude na koju se u Hrvatskoj nekad čeka i godinama. Prema planovima u izradi zakona vjeruje se kako će se za provedbu ovog zakona do 2012. godine utrošiti nešto više od milijun kuna. Iz Ministarstva pravosuđa poručuju kako još uvijek ne postoji jedinstvena statistika o ukupnom iznosu zaplijenjene imovine. Slučaj s kojim se hrvatsko pravosuđe može pohvaliti je onaj Ivana Varge, u medijima prozvanog “diler s estrade”. Nakon što mu je sud u srpnju “odrezao” kaznu od osam godina zatvora, također mu je na prijedlog USKOK-a oduzeo i pozamašnu imovinu. Ostao je bez čak šest stanova koje su on i supruga kupili u Zagrebu, poslovnog prostora, četiri stana u Makarskoj, VW touarega i golfa te zemljišta u Bjelovaru. Vrijednost oduzete imovine iznosi 5,6 milijuna kuna, a pored toga ostao je i bez 1,7 milijuna kuna gotovine. Do takvog razvoja situacije došlo je tek na ponovljenom suđenju, a prvu je presudu Vrhovni sud “srušio” upravo zbog pogrešno procijenjene nezakonite zarade koja se prema toj procjeni penjala na više od deset milijuna kuna. Dvojici suokrivljenika istom je presudom oduzeto nešto manje od 300.000 kuna. Posebno je zanimljiv slučaj umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, današnjeg stanovnika remetinečkog zatvora. Njemu je u sudskom postupku zbog famoznih dragulja određeno oduzimanje imovine od 39 milijuna kuna. Međutim, Zagorec je u međuvremenu uspio dio nekretnina bračnim ugovorom prebaciti na suprugu Klarisu, a pod još nejasnim okolnostima Općinski sud joj je odobrio upis vlasništva nad dvjema nekretninama iako se imovina već nalazila pod blokadom. Ta se trakavica još rješava, a navodno se od Zagorčevih nekretnina država može naplatiti sa samo 15 milijuna kuna.

No prva osoba koja je u Hrvatskoj na svojim plećima osjetila mjere proširenog oduzimanja koristi jest Zdravko Markač, voditelj Porezne ispostave Zagreb – Centar i optuženi u poznatoj aferi “Dubai”. Osuđen je u studenom prošle godine na četiri godine zatvora zbog primanja mita, a određeno mu je oduzimanje 3,6 milijuna kuna imovine, od kojih dio glasi i na njegovu majku. Porijeklo vrijednih nekretnina jednostavno nije mogao dokazati pa su mu uz sumnju da potječu od mita one do pravomoćnosti blokirane. Do tada se u Hrvatskoj “igralo” na kartu blokiranja imovine, a procjenjuje se da je pod blokadom imovina vrijedna nekoliko stotina milijuna kuna. Što se tiče zamrzavanja imovine, rekord drži skupina okupljena oko Stjepana Prnjata, navodnog dilera kokaina. To je prvi put da je imovina, vrijedna 7,7 milijuna eura, zamrznuta prije nego je pokrenut sudski postupak. Županijski sud nedavno je blokirao i bankovni račun poznatoga hrvatskog kladioničara iz Berlina, koji se ponovno našao pod istragom njemačkih vlast zbog namještanja utakmica. Na tom je računu u Zagrebačkoj banci imao 3,4 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, prošle je godine samo na općinskim sudovima kriminalcima oduzeto 17,3 milijuna kuna gotovine koje potječu od počinjenja kaznenih djela. Za 18 mjeseci, koliko se u Srbiji primjenjuje zakon, u državnu blagajnu “slilo se” 200 milijuna eura. Samo u posljednjih mjesec dana oduzeto je 20-ak kuća i stanova. To je izjavila Snežana Malović, ministrica pravosuđa. Dio pokretne imovine je prodan na aukcijama, dok kuće i stanovi služe za socijalne potrebe.

Šarić vrijedi milijardu
Najveći plijen stigao je od Branislava Uskokovića, bivšeg direktora Elektroprivrede Srbije, kojem je oduzeto 29 kuća i stanova te više poduzeća. Drugi je Darko Šarić, najveći balkanski narkobos. Prema procjenama, njegovom klanu oduzeta je imovina vrijedna 150 milijuna eura. Dosad su Šariću oduzete vile i stanovi sagrađeni na najelitnijim lokacijama u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu ukupne veličine 2300 četvornih metara, te više građevinskih parcela. Oduzeta mu je kockarnica, hotel u Novom Sadu kao i vlasnički list za dio sindikalnog odmarališta u Rovinju. Upućeni procjenjuju da će zapljena premašiti vrijednost od milijardu eura.

Praksa

Devet godina za Kalebićevu imovinu
Na kakve se poteškoće nailazilo pokazuje primjer splitskog dilera Željka Kalebića. Njemu je još 2001. godine izrečena presuda kojom ga se zbog pranja novca i prodaje droge šalje u zatvor na 20 godina te mu je oduzeta protuzakonito stečena imovina vrijedna 5,5 milijuna kuna. Kalebić je služeći kaznu preminuo u zatvoru, a oduzimanje je potrajalo sve do ove godine kada je napokon okončano.

Iznimka

U BiH tek jedan primjer
BiH nema zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, već samo određen institut “uguran” izmjenom Kaznenog zakona. Suci ga uglavnom izbjegavaju koristiti. Jedan od primjera je presuda Muhamedu Ali Gašiju koji je zbog organiziranja zločinačke organizacije osuđen na 20 godina. Određeno je da mu se uzme više nekretnina i 14,8 milijuna kuna, ali tek po pravomoćnosti presude.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Obavijest

Grad Opuzen prodaje atraktivno zemljište