Hypo Alpe-Adria banka u prvom polugodištu ostvarila je bruto dobit od 186 milijuna kuna, neto dobit od 145 milijuna kuna.

Jeste li zadovoljni rezultatima Hypo Alpe-Adria banke u prošloj i ovoj godini?
S obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju i sve pozitivne, ali turbulentne promjene koje se događaju u Hypo grupi vrlo sam zadovoljan dosad ostvarenim rezultatima u 2010. godini. Dapače, u ovoj smo godini zbog nove strategije i poslovnog modela nastavili s uspješnim poslovanjem te razvojem i rastom ciljanih poslovnih segmenata. Najobjektivnije i najreferentnije mjerilo je povjerenje klijenta, a klijenti su prepoznali kako je ovo danas drukčija, “nova” banka koja je unatrag nekoliko godina napravila znatne pomake. Hypo banka danas ima više od 400.000 klijenata. U usporedbi s krajem prošle godine u ovom polugodištu smo ostvarili rast depozita od 4,4 posto, odnosno 1,1 milijardu kuna. Od toga su depoziti građana iznosili 720 milijuna kuna, tj. porasli su za 8,4 posto. Povrh toga otvoreno je više od 11.000 novih tekućih računa. Upravo je iz toga vidljiv i zaokret naše strategije. Dobit prije oporezivanja na polugodištu ove godine iznosila je 185 milijuna kuna, što je samo 16 milijuna manje od ostvarene dobiti prije oporezivanja u cijeloj 2009. godini. To je dobar rezultat i ako tome pridodamo dobru kapitaliziranost banke sa stopom adekvatnosti kapitala od gotovo 28 posto, imamo jaku osnovu za nastavak uspješnog i održivog razvoja banke u budućnosti.

HAAB je u Hrvatskoj uspješno promijenio imidž i izdvojio se iz afere koja potresa grupu. Jeste li zadovoljni imidžom banke?
Kvalitetan iskorak koji je Hypo banka napravila posljednjih godina rezultat je jasne strategije i vizije razvoja poslovanja kao i napornog rada i velikog angažmana svih zaposlenika. Hypo u Hrvatskoj danas ima novu Upravu, novu poslovnu strategiju i poslovni model koji podrazumijeva transparentno poslovanje i adekvatnu procjenu i upravljanje rizicima te posluje stabilno i profitabilno. Hypo banka je peta banka po aktivi u Hrvatskoj s ukupnom bilancom od 38,9 milijardi kuna, u kojoj radi više od 1700 zaposlenika, koja ima mrežu od 70 poslovnica i gotovo 200 bankomata te imamo više od 400.000 klijenata te nam je izuzetno stalo da opravdamo njihovo povjerenje. Promjene u Hypo grupi utječu naravno na rezultat hrvatskog poslovanja – i pozitivno i negativno. Pozitivno zato što imamo novog vlasnika – Republiku Austriju, što smo stabilni i dobro kapitalizirani i dobro se nosimo s tržišnim okolnostima, što smo odlučni da se riješimo tereta prošlosti i stvorimo novu, uspješnu i dugoročno održivu banku. Negativno utoliko što brojni napisi nisu ugodni ni nama ni klijentima, i što bez obzira na naš velik interes da se prošlost raščisti često bivamo upleteni u vrtlog špekulacija koje ne možemo i ne želimo komentirati jer su predmet istrage i stvar prošlosti. Međutim, Hrvatska je jedno od pet ključnih tržišta unutar Hypo grupe prema ocjeni novoizabrane Uprave i vlasnika, i Hypo banka u Hrvatskoj u svom dugoročnom planu ima daljnje širenje mreže i opsega poslovanja. Mislim da to sve govori.

Kako gledate na rebalans državnog proračuna i najavu zamrzavanja rashoda proračunskih korisnika?
Iz rebalansa proizlazi kako se pokušalo postići da ni gospodarski ni socijalni sektor ne budu podvrgnuti većim rezovima. Ipak, bez reformi javnog sektora te dalekosežnijeg preslagivanja postojećeg sustava socijalnih transfera, temeljitije porezne reforme i povećanja udjela realnog sektora u ekonomiji ne možemo očekivati bitnu promjenu u konkurentnosti domaćih poduzeća. Sa zadržavanjem iste razine proračunskih rashoda u 2011., uz daljnju neizvjesnost na prihodnoj strani te uz izostanak strukturnih reformi postoji opasnost da gospodarstvo stagnira uz minimalnu stopu rasta, nedovoljnu za servisiranje kamata na ukupni dug. Ni povoljniji procesi u odnosima s inozemstvom nisu osobito izgledni s obzirom na najavljene oštre fiskalne rezove diljem Europe te usporavanje američke ekonomije 2011. Treba biti svjestan kako je nerealno i nemoguće tražiti od nositelja ekonomske politike da potezom čarobnog štapića ponište negativne učinke koje je globalna kriza prouzročila i donese odluke koje će odgovarati svima.

Bilo je dosta najava o uvođenju novog poreza na banke. Iako nije uveden, ostao je kao prijetnja za 2011.? Kako to komentirate?
Uvođenje poreza na banke bilo bi loš potez jer je za oživljavanje gospodarstva potreban jak i likvidan bankarski sustav, a eventualni dodatni porez ograničio bi sposobnost banaka u podupiranju gospodarskog rasta te bi banke bile prisiljene modificirati svoje poslovanje i kreditnu djelatnost. Činjenica je da je stabilnost banaka jedan od temelja za stabilnost priljeva kapitala u hrvatsko gospodarstvo i otvaranje mogućnosti za nove investicije i njegov razvoj. Zahvaljujući toj stabilnosti porezni obveznici u vrijeme krize nisu sudjelovali u sanaciji hrvatskih banaka kao u nekim razvijenim ekonomijama. Porez na banke ima teoretsko uporište u ekonomijama koje su za ove posljednje krize utrošile velik novac poreznih obveznika u sanaciju banaka (npr. Njemačka čak 24 posto BDP-a). No te zemlje razmatraju korištenje tako prikupljenih sredstava za razvoj budućih fondova, čija bi se sredstva koristila u slučaju potrebe za eventualne nove sanacije banaka koje bi proizašle iz nekih novih kriza. Kod nas bi se ta sredstva koristila za saniranje proračunskog deficita što nije dobro.

Kako vidite ulogu bankarskog sektora u stabiliziranju javnih financija, odnosno gospodarstva?
Vjerujem da će bankarski sektor nastaviti pružati potporu i likvidnost i javnim financijama i cjelokupnom gospodarstvu, na što ukazuje i činjenica da su banke državi plasirale oko 2,4 milijarde kuna kredita u prvoj polovici 2010. Kreditiranje trgovačkih društava poraslo je za oko 4,2 milijarde, od čega je samo 310 milijuna plasirano tvrtkama u državnom vlasništvu, dok je ostatak plasiran privatnom sektoru tako da se nikako ne može tvrditi da banke ne pružaju potporu gospodarstvu. Ipak, s obzirom na neočekivan rast proračunskog deficita u 2010. te znatno veći apetit države za zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu, ne isključujemo povremeno istiskivanje privatnoga sektora u drugoj polovici godine te u 2011. Među uzrocima slabe kreditne aktivnosti prema realnom sektoru je i nedostatak perspektivnih projekata s prihvatljivim vremenom povrata.

Nova strategija

Na koje sektore će se Hypo fokusirati u idućem razdoblju?
Naša nova strategija orijentirana je prema razvoju poslovanja s građanstvom te financiranju održivih gospodarskih projekata iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva, dakle prema proizvodno i izvozno orijentiranim tvrtkama. Znatan udio u poslovanju ima i financiranje javnog sektora. Cilj nam je održati jaku i profitabilnu banku, koja ima predispozicije i potencijale za daljnji rast i jačanje. Zbog toga ćemo otvoriti deset novih poslovnica u sljedeće dvije godine kako bismo osigurali veću dostupnost naših usluga postojećim, ali i novim i potencijalnim klijentima.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju