Europska središnja banka (ECB) neće sljedeće godine mijenjati “krizni” pravac monetarne politike. Tijekom sastanka Odbora guvernera u četvrtak u Frankfurtu odlučeno je da ključne kamatne stope ECB-a i dalje ostanu na rekordno niskoj razini od jedan posto.

Na takav potez ECB je nagnalo usporavanje ekonomskog oporavka u Sjedinjenim Američkim Državama koje prijeti nastavku europskog oporavka. ECB je revidirao i projekcije rasta gospodarstva eurozone za ovu godinu na 1,6 posto, 0,6 postotaka više nego u lipnju. Za sljedeću godinu ECB predviđa rast od 1,4 posto, 0,2 postotaka više nego što se prije predviđalo. Razloge zadržavanja monetarne politke ne treba tražiti samo preko “bare”, već i u europskom dvorištu. Napuštanje ideje o niskim ključnim kamatnim stopama, prvotno uvedenih kao lijek u borbi s financijskom krizom, u svibnju je spriječila grčka dužnička kriza. Iako se većina članica eurozone ekonomski oporavlja, investitori su zabrinuti stanjem javnih financija Grčke, Španjolske i Portugala. “Usporavanje inozemne potražnje i obnovljene napetosti u perifernim članicama služe kao signal upozorenja ECB-u”, kazao je za Bloomberg prije održavanja sastanka guvernera Nick Matthews, ekonomist u Royal Bank of Scotland. Matthews smatra da bi ECB trebao slijediti pravac politike američkih Saveznih rezervi (Fed). Podsjetimo, američki je pandan Europske središnje banke početkom kolovoza odlučio zadržati ključnu kamatnu stopu blizu nule zbog većeg usporavanja američke ekonomije od predviđanja. I kinesko gospodarstvo također pokazuje znakove usporavanja. Zadržavanje rasta može biti nastavljeno samo povećanjem potražnje na europskom tržištu, smatraju analitičari. Među njima je i Nick Kounis, šef makroekonomskih istraživanja nizozemske ABN Amro banke, smatra da se to neće dogoditi. “Europa je i dalje preovisna o vanjskoj trgovini”, kazao je za Kounis.