Čini se da život u terariju medija i komunikacije postaje sve pogibeljniji. Proročanstva o propasti sve su brojnija. Telefonski pozivi, elektronička pošta, blogovi i Facebook već su jednom nogom u grobu, tvrde odnedavna digitalni šamani.

U kolovozu je časopis Wired obznanio: “Web je mrtav.” A opet, evolucija, a ne izumiranje, oduvijek je bila glavno pravilo medijske ekologije. Novi medijski predatori postaju dominantni, no ostale medijske vrste ne nestaju, već se obično tome prilagode. To je pouka kako iz povijesti, tako i poruka vodećih medijskih teoretičara poput Marshalla McLuhana i Neila Postmana. Primjerice, televizija je u početku smatrana prijetnjom radiju i kinu, a onda su oba ta medija evoluirala i preživjela. Premda taj evolucijski uzorak ostaje nedirnut, stručnjaci se slažu da postoje bitne razlike u suvremenoj medijskoj ekologiji. Otklonite hiperbole u predviđanjima o smrti ovoga ili onoga, objašnjavaju, i ono što uglavnom ostaje su komentari o utjecaju užurbanog tempa promjena i nakupljenih inovacija na području medija u internetskoj eri i u okolini novih komunikacija. Rezultat je porast broja raznih oblika digitalnih medija i brzomijenjajući obrasci konzumacije tih medija. Tako evolucijski stroj radi brže nego ikada prije i otvara vrata novim i često nepredviđenim mogućnostima. “Sama promjena kvalitativno se promijenila”, kaže Janet Sternberg, profesorica na Sveučilištu Fordham i predsjednica istraživačke ustanove pod imenom Udruga za ekologiju medija. Na primjer, brzo niču društvene mreže poput Facebooka, Twittera, Tumbrla, Foursquarea i ostalih koje su hibridi komunikacije, medijske razmjene i sirovo samoizražavanje. Novi raznovrsni digitalni uređaji kao što su pametni telefoni iPhone ili Android, iPodovi i iPadovi potiču nastavak inovacija i eksperimentiranja. Prilagodbe na to već su u tijeku. Studenti prve godine fakulteta ne nose ručne satove jer im mobiteli pokazuju vrijeme, a i rijetko se koriste elektroničkom poštom, stoji u objašnjenju misaonog sklopa Sveučilišta Beloit College objavljenom sredinom kolovoza. (Ovaj popis, koji se objavljuje svake godine, a kreirala su ga dva profesora toga fakulteta 1998. godine, trebao bi služiti kao pregled stavova i ponašanja novih sveučilišnih studenata.) Umjesto elektroničke pošte mladi preferiraju komunikaciju preko društvenih mreža, poruke u realnom vremenu ili SMS poruke jer je vjerojatnije da će na takve poruke njihovi prijatelji brže reagirati.

U kolovozu je časopis Wired obznanio: “Web je mrtav.” A opet, evolucija, a ne izumiranje, oduvijek je bila glavno pravilo medijske ekologije. Novi medijski predatori postaju dominantni, no ostale medijske vrste ne nestaju, već se obično tome prilagode. To je pouka kako iz povijesti, tako i poruka vodećih medijskih teoretičara poput Marshalla McLuhana i Neila Postmana. Primjerice, televizija je u početku smatrana prijetnjom radiju i kinu, a onda su oba ta medija evoluirala i preživjela. Premda taj evolucijski uzorak ostaje nedirnut, stručnjaci se slažu da postoje bitne razlike u suvremenoj medijskoj ekologiji. Otklonite hiperbole u predviđanjima o smrti ovoga ili onoga, objašnjavaju, i ono što uglavnom ostaje su komentari o utjecaju užurbanog tempa promjena i nakupljenih inovacija na području medija u internetskoj eri i u okolini novih komunikacija. Rezultat je porast broja raznih oblika digitalnih medija i brzomijenjajući obrasci konzumacije tih medija. Tako evolucijski stroj radi brže nego ikada prije i otvara vrata novim i često nepredviđenim mogućnostima. “Sama promjena kvalitativno se promijenila”, kaže Janet Sternberg, profesorica na Sveučilištu Fordham i predsjednica istraživačke ustanove pod imenom Udruga za ekologiju medija. Na primjer, brzo niču društvene mreže poput Facebooka, Twittera, Tumbrla, Foursquarea i ostalih koje su hibridi komunikacije, medijske razmjene i sirovo samoizražavanje. Novi raznovrsni digitalni uređaji kao što su pametni telefoni iPhone ili Android, iPodovi i iPadovi potiču nastavak inovacija i eksperimentiranja. Prilagodbe na to već su u tijeku. Studenti prve godine fakulteta ne nose ručne satove jer im mobiteli pokazuju vrijeme, a i rijetko se koriste elektroničkom poštom, stoji u objašnjenju misaonog sklopa Sveučilišta Beloit College objavljenom sredinom kolovoza. (Ovaj popis, koji se objavljuje svake godine, a kreirala su ga dva profesora toga fakulteta 1998. godine, trebao bi služiti kao pregled stavova i ponašanja novih sveučilišnih studenata.) Umjesto elektroničke pošte mladi preferiraju komunikaciju preko društvenih mreža, poruke u realnom vremenu ili SMS poruke jer je vjerojatnije da će na takve poruke njihovi prijatelji brže reagirati.

Amerikanci sve manje razgovaraju mobitelom, a kad i razgovaraju, ti razgovori su kraći, govore nam podaci iz te industrijske grane. Dijelom to odražava promjenu u korištenju mobilnih uređaja, koji se sada više koriste kao mobilna računala na kojima se komunicira preko pisanih poruka. No stručnjaci tvrde da to odražava i suptilniju promjenu u bontonu. Ljudi sve više koriste SMS poruke i poruke elektroničke pošte kako bi dogovorili telefonske pozive koji su sada rezervirani za važnije i složenije razgovore. U blogosferi goleme pustoši stoje neiskorištene i napuštene. Ali, opet, i to je znak prilagodljivog ponašanja. Većina komunikacije na osobnim blogovima ticala se “društvenosti” koja se prenijela na društvene mreže poput Facebooka, smatra John Kelly, vodeći znanstvenik istraživačke tvrtke Morningside Analytics iz New Yorka. No profesionalni blogovi namijenjeni javnosti, koji se bave temama kao što su politika i vijesti, jesu u procvatu, primijećuje Kelly. Širenje mobilnih medijskih uređaja poput pametnih telefona, iPadova ili Nookova dovelo je do krojenih softverskih aplikacija koje olakšavaju čitanje tekstova ili gledanje videosnimaka na malenim ekranima. Tako korisnici ne pregledavaju te mobilne medije preko internetskih pretraživača kao što su Internet Explorer ili Firefox, što je i središnja točka članka “Web je mrtav” iz časopisa Wired. Međutim, knjige, časopisi i filmovi koji se gledaju na, primjerice, iPadu preuzimaju se internetom. I Wired je to prepoznao te dodao podnaslov “Živio internet”. Slično tomu vjerojatnost kraha Facebooka leži u činjenici da je to jedno pretrpano Web stvorenje, a mobilni uređaji zahtijevaju elegantan i jednostavan dizajn. Stručnjaci se slažu da su prilagodljiva inovacija i eksperimentiranje pravilo u razdoblju rapidne promjene. “Nalazimo se usred najveće medijske Petrijeve posudice u posljednja četiri stoljeća”, primjećuje Paul Saffo, gostujući profesor na Stanfordu u Kaliforniji.

Medijska evolucija, naravno, ima i svoje žrtve. No najčešće su to načini distribucije ili pohrane. Fotografski film je istisnut iz uporabe, ali ljudi fotografiraju više nego ikada prije. CD-ovi više nisu dominantni jer se glazba sve više distribuira na internetu. “Knjige, časopisi i novine su sljedeći”, predviđa Nicholas Negroponte, osnivač Medijskog laboratorija na MIT-u. “Tekst nije na odlasku, kao ni čitanje. Papir nas zapravo napušta.” Tehnologija nikako nije jedini pokretač promjena. Kulturalni ukusi katkad uzrokuju neobične preokrete u evolucijskom plesu. Činilo se da su gramofoni i vinilne ploče potpuno izumrli, a onda su ih ponovno oživjeli audiofili, uključujući DJ-eve koji su stvorili nov zvuk i ritam – umjetnost gramofona. Danas se analogni uređaji često povezuju s računalima radi dodatnog uređivanja zvuka. “Nitko to nikada ne bi predvidio, ali i neočekivano se događa”, kaže Lisa Gitelman, povjesničarka medija na fakultetu New York University. “Kad pogledamo kako mediji evoluiraju, jasno je da nema jasne linije prema naprijed.” Pedesetih je televizija postavila izazov pred radio i filmove. Danas se tradicionalne medijske tvrtke suočavaju s izazovom prilagodbe koji pred njih stavlja internet. Izazov nije sama tehnologija, već način na koji su se promijenile navike korisnika medija. Obavljanje više zadataka istovremeno, u smislu da je osoba uistinu sposobna usredotočiti se na više od jednoga kognitivnog zadatka istovremeno, možda je mit, govore stručnjaci. No čini se da je to točan opis ponašanja velikog broja ljudi; gledaju televiziju dok pretražuju internet i odgovaraju na SMS poruke. “Potrošači postaju sve vještiji u istovremenoj konzumaciji dva ili tri medijska oblika”, smatra Steve Hasker, upravitelj medijskog odjela u Nielsenu, tvrtki za istraživanje globalnog tržišta. I koncentracija je evoluirala, odnosno skratila se. “Volim iPad”, priznaje Negroponte, “ali moja mogućnost čitanja bilo kakvih dužih priča više ili manje je nestala, a dok čitam, stalno sam u iskušenju da provjerim elektroničku poštu, provjerim značenje neke riječi ili preskočim dijelove koji me ne zanimaju.” Ljudi oblikuju uskomešanu medijsku ekologiju u istoj mjeri kao i tehnologija.

Steve Lohr