Pasivne kamatne stope podijelile su stručnjake i gospodarstvenike. Cijelu je priču pokrenuo saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik Odbora za financije Goran Marić tijekom sjednice tog tijela.

Marić je izjavio kako su domaće banke svojom politikom visokih kamatnih stopa na štednju destimulirale gospodarstvo. “Zašto bi oni koji imaju novca investirali kad mogu držati novac u bankama i dobiti sedam posto kamata”, kazao je Marić tijekom sjednice održane u srijedu. Oni koji se usude dignuti kredit zbog visokih kamata ih ne mogu vraćati, pa su prisiljeni otpuštati, nastavio je Marić dodavši kako treba učiniti sve kako bi se smanjile kamatne stope. Međutim, pad kamatnih stopa na štednju koje Marić zaziva događa se već dulje vrijeme. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prosječna kamatna stopa na dugoročne kunske oročene depozite bez valutne klauzule u svibnju je iznosila 5,38 posto za stanovništvo i 1,53 posto za trgovačka društva. U svibnju prošle godine za istu vrstu depozita prosječna kamatna stopa za stanovništvo je iznosila 6,21 posto, a za trgovačka društva čak 8,53 posto. Unatoč tome, poslodavci uglavnom podržavaju Marićev stav. “Mislim da je Marić u pravu. Svatko tko ima novca, neće investirati i zapošljavati”, kazao je vlasnik Parketa Požgaj, Zdravko Požgaj.

Odbačene tvrdnje
Čelni čovjek Pastora, Domagoj Ivan Milošević, pomalo je diplomatski poručio kako je “visina kamatnih stopa i dostupnost kreditnih sredstava izuzetno bitna za oporavak gospodarstva, a mislim da je to u interesu banaka, gospodarstva i stanovništva”. S druge strane, neovisni stručnjaci odbacuju Marićeve tvrdnje. Tomislav Ćorić s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ne slaže se s Marićevim ocjenama. “Visoke kamatne stope odraz su nelikvidnosti u gospodarstvu. Općenito visoki kamatnjaci odraz su hrvatskog kreditnog rejtinga na koji utječu deficit proračuna, visoki vanjski i javni dug, pad BDP-a i povećanje nezaposlenosti”, istaknuo je Ćorić. Analitičar Damir Novotny smatra kako su oni koji su investirali novac na tržištu kapitala taj novac prebacili u štednju. “To nema mnogo utjecaja na kretanja u realnoj ekonomiji. Veliki investitori koji mogu stvoriti radna mjesta previše ne gledaju promjene pasivnih kamatnih stopa već gledaju dugoročnu perspektivu”, smatra Novotny.

Tržišna veličina
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručili su kako ne uobičavaju komentirati pojedinačne izjave, ali budući da je direktor HUB-a Zoran Bohaček sudjelovao na sjednici, “možemo reći da je u uvodu svojeg komentara dr. Marić odmah dao i odgovor – naime, rekao je da bankarstvo, državne financije i realni sektor funkcioniraju po principu spojenih posuda. Dakle, pasivne kamatne stope nisu izolirani element koji se dogovorno postavlja na određenu razinu. Rast pasivnih kamatnih stopa bio je uvjetovan ‘drugim posudama’, od kojih je najvažnija bilo poskupljenje izvora sredstava u inozemstvu (što se najjasnije vidi iz cijene hrvatskih papira na stranim tržištima). Aktivne i pasivne kamatne stope tržišna su veličina, a banke su se morale natjecati za domaću štednju što je dovelo do rasta”, tumače u HUB-u. Dodaju kako su, po statistikama Hrvatske narodne banke, kamatne stope već više od godinu dana u padu. “Jedino odgovorna fiskalna politika i nastavak planiranih strukturnih reformi omogućit će oporavak gospodarstva u cjelini i time isplativost investicija u gospodarstvu. Posljedično, što je dr. Marić i rekao, to dovodi do bržeg pada kamatnih stopa i veće dostupnosti kredita”, ističu u Hrvatskoj udruzi banaka.