Rast cijene pšenice najavljuje skuplji kruh, hoće li se to i dogoditi, bit će razvidnije u srijedu nakon razgovora ministra Petra Čobankovića i predstavnika mlinsko-pekarske industrije. Nema razloga za dizanje cijena, opominje danima združena političko-sindikalna scena, jer utvrđene su kada je pšenica bila skuplja nego što je danas. Prozvana strana pak uz cijenu pšenice i energente ističe da im trgovci vrate 15-20 posto od isporučenoga kruha. To je godišnje trošak oko 600 milijuna kuna koji ruši poslovni rezultat. Kroz rabat i povrat kruha trgovci uzmu čak 40-50 posto iz prodajne cijene, tvrde u Žitozajednici.

Nepoznata potrošnja
Hrvati kroz godinu bace kruha za 600 milijuna kuna, podatak je iznesen na simpoziju “Hrvatski pekar 2010.” Koju količinu kruha godišnje konzumira hrvatsko tržište pitanje je u rangu zgoditka u “Milijunašu”. U Žitozajednici su 2007. rekli da registrirana proizvodnja iznosi 170.000 tona na godinu ili 38 kilograma po osobi. Državni zavod za statistiku kaže da je potrošnja kruha po stanovniku u 2006. iznosila 79,8 kg da bi u 2008. pala na 73 kg. Uvođenjem 2006. markica na brašno i evidencijom potrošnje, zaključuju državne vlasti, sivo tržište svedeno je na minimum. Pekari i dalje ocjenjuju da tržište godišnje proguta najmanje 50.000 tona kruha iz sive zone. Godišnja proizvodnja mlinsko-pekarske branše vrijedi 2,5-3 milijarde kuna, po prihodu 10 najvećih tvrtki prisvaja 1,25 milijardi. Lista pojedinačnih rezultata kao lidera tržišta pokazuje Matu Škoju s Mlinarom, koji je u 2009. ostvario 266,7 milijuna kuna.

Siščanin kralj kruha
Hrvatski kralj kruha zapravo je Josip Plodinec iz Siska, čija je obitelj vlasnik Zagrebačke pekarne Klara i sisačke tvrtke Mlin i pekare, koje su lani zajedno ostvarile 334 milijuna kuna. Od prvih 10 tvrtki sedam je lani zabilježilo pad prihoda u odnosu na 2008., što svjedoči o problemima branše. Najveći pad imali su našički Papuk sa 28 posto i Čakovečki mlinovi sa 27 posto. Plodinčev MIP povećao je prihod 16 posto, Pan-Pek 10, a splitska tvrtka Babić tri posto. Njezin vlasnik Ivica Babić najveći je pekar južne Dalmacije, a u portfelju drži i Pekaru Krka koja je lani imala 42,8 milijuna kuna prihoda.

Konsolidacija

Stranci nelojalna konkurencija
Pekarsko tržište Slovenije već se konsolidiralo, 80 posto udjela drže Žito, Mlinotest i Grosuplje. Od stranih pekara u Hrvatskoj je samo Mlinotest kao vlasnik karlovačkog Žitoproizvoda. Međutim, velike količine kruha trže strani trgovci. Hrvatski pekari tvrde da su nelojalna konkurencija, od koje zaštitu traže kod Agencije za tržišno natjecanje.