Minusi iz prethodnih mjeseci su izbrisani, sad idemo u pozitivnu zonu. Nažalost, to nisu riječi ministra financija Ivana Šukera već predsjednika Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. I Bulićev optimizam zbog rekordnog srpnja, međutim, odnosi se samo na fizičke pokazatelje. Što će financijski donijeti rast broja dolazaka i noćenja još je prerano reći. No analitičari mahom ne vjeruju da bi to moglo rezultirati izlaskom iz recesije već s trećim tromjesečjem. Uz daljnje topljenje pada potrošnje treći će se kvartal vjerojatno približiti nultoj stopi rasta BDP-a, ali pozitivan predznak izgledniji je tek u posljednjem kvartalu. Takve ocjene neslužbeno se čuju i u Ministarstvu financija, a HNB je i javno već izašao s tim predviđanjem.

Ni natruha ulaganja
Ako financijski efekti turizma i budu nešto bolji od lanjskih, ljeto 2010. donijelo je i neke nepovoljnije utjecaje. Primjerice, poplave. Usto, kretanja industrijske proizvodnje u drugom kvartalu (od travanjskih -6,6 do lipanjskih -4 posto) poljuljala su ohrabrujuće naznake iz prvoga, dok kod investicija nije ni bilo natruha pozitivnijih tendencija. Umjesto predskazivanja koji će kvartal donijeti ‘plus’ premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević kaže kako izlazak iz recesije zapravo nije realan dok se Zagreb kao grad-županija ne konsolidira. On nosi praktički jednu trećinu svih investicija i općenito BDP-a, a u njemu i njegovu proračunu je kaos. Za dva će tjedna DZS iznijeti tek prve procjene BDP-a za drugi kvartal. Sigurno je tek da nakon minus 2,5 posto u prvom tromjesečju ni u drugom nije bilo (bitno) povoljnije pa je teško očekivati godišnji pad manji od 1,5 posto. Sve to odraz ima i u proračunskom manjku koji je već u sedam mjeseci gotovo dosegnuo planirani cjelogodišnji (8,6 milijardi). Koliko će i kakve prilagodbe donijeti rebalans, međutim, veliko je pitanje. Operativci Ministarstva financija navodno su napravili nekoliko kalkulacija i varijanti rebalansa, ali konačnu odluku donijet će politika.

Novi izvor prihoda
Već pomicanje tog koraka na početak rujna nije ohrabrujuće u smislu spremnosti koalicijskih partnera na rashodne ugrize. Konačno, samo propitivanje ideje o uvođenju poreza na banke kao jednog od mogućih novih izvora prihoda (umjesto smanjivanja rashoda) ne ulijeva nadu da bi rebalans mogao biti takav da ga pri idućem zaduživanju investitori honoriraju nižom premijom na rizik.

Prihodi: plan +2,2, ostvarenje -1,6%

U najveće rupe 11 mlrd. kn
Državni je proračun u 7 mjeseci ostvario oko milijardu kuna ili 1,6 posto manje prihoda nego lani, dok su rashodi od bili veći za 900 milijuna ili 1,5 posto. U odnosu na plan za 2010. izdaci su porasli nešto više, dok je kod prihoda inicijalno projiciran rast za 2,2 posto. Podbačaj je posljedica optimističnih pretpostavki BDP-a a rezultat svega je deficit koji je već na 8,5 milijardi kuna. U mirovinskom sustavu doprinosi su bili kratki za 9,5 milijardi kuna, a zdravstvu je iz proračuna dano 1,4 milijarde.