Klinika za dječje bolesti Zagreb od 20. je srpnja sastavni dio Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, no i dalje je zadržala svoje medicinske djelatnosti. Dosadašnji ravnatelj Klaićeve, prof. dr. Goran Roić, postao je zamjenik ravnatelja Vinogradske bolnice, a tko će biti predstojnici klinika za pedijatriju i dječju kirurgiju u Klaićevoj još nije odlučeno.

‘‘Kroz proces racionalizacije namjera je povezati logističke djelatnosti u sve četiti bolnice – javnu nabavu, tehničku službu, prehranu, servis spremačica i pranje rublja, i na taj način uštedjeti novac koji se onda može upotrijebiti za razvoj struke ili uređenje prostora. Ako ova bolnica bude dio konzorcija, a pacijenti dođu do bolje, kvalitetnije i brže usluge, i pri tom ne primjete da se nešto dogodilo odnosno da je na ploči na ulazu dodan još samo jedan naziv, onda je to uspješan projekt’’, objašnjava dr. Roić. Dodaje kako je njegov uvjet bio da se racionalizacijom ušteđeni novac ponovno usmjeri na dobrobit pacijenata. Vrlo je zadovoljan što je bolnica nakon niza godina obećanja dobila magnetsku rezonancu (MR) jer su do sada bili prisiljeni razvoziti djecu po ostalim zagrebačkim bolnicama i tjednima čekati na termine. Dodatni je problem bio, dodaje dr. Roić, i što su nalaze očitavali liječnici kojima to nije ‘‘core biznis’’ jer je dječja dob anatomski, patološki i fiziološki vrlo specifična. ‘‘MR danas predstavlja standard, i vrlo diferentnu vrijednu pretragu bez koje je danas nemoguće raditi pedijatrijsku medicinu. U Klaićevoj se nalazi i Referentni centar za solidne tumore, a onkologija bez MR-a danas je nezamisliva. Godišnje imamo oko 75 novootrkivenih solidnih tumora i 150-ero djece koji su kod nas u kontinuiranom tretmanu odnosno na liječenju i na kontrolama. Stoga nam je taj aparat posebice važan u toj djelatnosti, ali i u neuropedijatriji i ortopediji’’, objašnjava dr. Roić. Kaže kako će ubuduće na ovu pretragu primati i djecu iz čitave Hrvatske. U budućnosti u Klaićevoj namjeravaju razvijati imunoreumatologiju dječje dobi i to na nacionalnom nivou. ‘‘Od kapitalne opreme treba nam protočni citometar koji je neophodan za dijagnostiku, a djelatnost bi se razvijala kroz kliničku i laboratorijsku imunoreumatologiju. Uređaj stoji oko milijun i pol kuna i nadamo se pomoći konzorcija i Ministarstva zdravstva’’, kaže dr. Roić.