Znate onaj osjećaj kad vas toliko boli u vratu da se osjećate kao deblo? A onaj kad se bol širi prema ramenima i lopaticama, pa vas uhvati toliko da vidite flekice pred očima, zuji vam u ušima i vrti vam se u glavi? A toliko radite za računalom da ‘’nemate vremena’’ otići kod liječnika i nešto krenuti poduzimati, kao u onom poučnom vicu u kojem drvosječa uporno pokušava tupom sjekirom srušiti drvo i nema ju vremena naoštriti. Ako znate, nastavite čitati ovaj tekst jer imate problema s vratnom kralježnicom. Osim prethodno navedenih simptoma zbog kojih dolazi do ograničenih pokreta vrata, može doći i do smetnji ravnoteže, mučnine i povraćanja. Bolovi se mogu širiti u jednu ili obje ruke sve do prstiju praćeni trncima, može doći do smanjene ili povećane osjetljivosti kože pa čak i do gubitka snage u rukama.

Boluje četvrtina populacije
Prema procjenama, godišnje se oko 25 posto svjetske populacije ‘’učlani u klub’’ oboljelih od neke od bolesti koštano-zglobnog sustava među kojima je veliki broj bolesti posljedica profesije. Najčešći su bolovi u donjem dijelu leđa a potom sindrom bolnog vrata. Zato se liječnici s pravom pitaju: je li za modernog zaposlenika tehnologija blagodat ili prokletstvo? Naime, dok računala nisu bila masovno dostupna doslovnce na svačijem stolu, bolovi u vratu i donjem dijelu leđa bili su direktna posljedica najočitijih teških fizičkih poslova koji uključuju ponavljajuće zakretanje trupa, saginjanje, povlačenje, guranje, dizanje ili prenošenje tereta. No, danas su grimase koje primjećujete na licima sve većeg broja zaposlenika zbog bolova u vratu i leđima posljedica rada za računalom. ‘’Od ovih tegoba najčešće pate osobe čiji posao zahtijeva dugotrajni boravak u istom položaju, bilo da se radi o stalnom stajanju, dugotrajnom pognutom položaju ili sjedećem položaju za računalom u uredima, na blagajnama, šalterima i slično. U svakodnevnoj liječničkoj praksi u zadnje se vrijeme značajno povećao broj pacijenata s bolovima u vratu i donjem dijelu leđa. Porast ovakvih smetnji povezan je sa suvremenim načinom rada i procesom opće kompjutorizacije u svim segmentima društva’’, kaže mr. sc. Mira Kadojić, liječnica i voditeljica odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Kliničkoj bolnici Osijek.

Bilo koja aktivnost u kojoj položaj glave, vrata, ramena i nadlaktica nije veći dio radnog vremena u neutralnom položaju vrlo vjerojatno će izazvati sindrom bolnog vrata. Iako je jedno vrijeme bila poplava rasprava o radnom mjestu ergonomski prilagođenom zaposleniku, ipak je to češće izuzetak nego pravilo. Zato su bolesti vrata i donjeg dijela leđa ujedno i najčešći uzrok dugotrajnog i nepotrebnog bolovanja. Naime, više od 15 posto službenika mlađih od 40 godina i više od 30 posto starijih od 40 godina ima izrazite i progresivne tegobe u vratu i leđima, što upućuje na potrebu prilagođavanja radnog mjesta: stolca, stola, položaja monitora i tipkovnice, jer je to osnovna mjera u sprječavanju bolovanja ili nastanka prijevremene invalidnosti u mladih zaposlenika. Nakon cjelodnevnog (uglavnom nepravilnog) sjedenja i gledanja u računalo, teško da će se osoba ustati i hodati uspravno.”Oko pet pacijenata mjesečno dođe na hitnu pomoć u Đakovu zbog ukočenosti u vratu ili donjem dijelu leđa. Vratni mišići dođu u kontrakciju i to boli. Naime, ukoliko osoba ima problema s vratnom kralježnicom, mišić traži položaj u kojemu bi olakšao kralježnici i zapravo se ukoči, pritisne krvne žile na vratu i time otežava cirkulaciju zbog čega dolazi do vrtoglavice i pojave flekica pred očima”, objašnjava dr. med. Jelena Šakić Radetić, liječnica na Hitnoj medicinskoj pomoći Osječko-baranjske županije u Đakovu.

Glava teška od briga
Osim što je glava teška od briga i stresa, fizički je teška nekoliko kilograma a treba ju cijeli život nositi na vratu. Uz to, većina suvremenih zaposlenika svakodnevno si ‘priušti’ niz mikrotrauma koje se zbrajaju u ‘vratnoj bilanci’. Primjerice, prosječni daktilograf tijekom jednog sata napravi više od 600 istih pokreta vratom. Potvrđeno je da se bolovi u vratu javljaju, čak i kada nema drugih opterećenja, zbog držanja glave u izraženoj fleksiji. Prema podacima Europske unije, zbog sindroma bolnog vrata, službenici u 57 posto slučajeva barem jednom u karijeri završe na bolovanju. Pritom čak u 90 posto slučajeva njihovo bolovanje prosječno traje oko dva mjeseca. Od sindroma bolnih leđa povremeno boluje 60 posto, a trajno oko 40 posto svih zaposlenika starijih od 45 godina, dok povremeno boluje oko 30 posto, a trajno približno 18 posto svih zaposlenika mlađih od 45 godina. Ako uzmemo u obzir da se prosječna dužina života povećava te da radni vijek traje do 65. godine života, ljudi do 45 godina starosti s pravom se nazivaju mladim ljudima. S druge strane, sve se više radnih mjesta bazira upravo na radu za računalom, zbog čega ovih 18 posto trajno oboljelih rapidno raste. ‘’Ove tegobe javljaju se u sve mlađoj životnoj dobi. U mlađoj radno aktivnoj populaciji učestaliji su bolovi u vratu, dok se u srednjoj i starijoj radno aktivnoj populaciji javljaju podjednako i bolovi u vratu i bolovi u donjem dijelu leđa. Zabrinjavajuće je da se na ove tegobe sve češće žali i populacija školske dobi što je povezano sa sve dužim provođenjem slobodnog vremena za računalom’’, upozorava dr. Kadojić. ‘’Iako ima pacijenata različitih dobi i zanimanja, mlađe osobe koje dugotrajno sjede u nepovoljnom položaju sve više obolijevaju’’, primjećuje i dr. Šakić Radetić. Možda broj oboljelih od te dvije neugodne bolesti ne bi bio toliki da se radi samo o radnom mjestu, no tomu treba pridodati svakodnevno višesatno gledanje televizora, najčešće opet u nepravilnom položaju i druge slične (ne)aktivnosti, pa postaje jasno je zašto se osjećamo ukočeno i drveno. Bolovima u vratnoj kralježnici ‘’pomaže’’ i spavanje na previsokom ili preniskom jastuku kao i spavanje bez jastuka te na trbuhu, zatim prekomjerna tjelesna težina, neuravnotežena prehrana, pušenje, klimatizacija i osteoporoza.

Stres grči mišiće
”Na veću učestalost ovih smetnji značajno utječu i stresne situacije koje je gotovo nemoguće izbjeći u današnjim uvjetima, a koje jako djeluju na napetost mišića. Naime, mišić je nerazdvojni dio psihe. Zato psihički stres djeluje na grč mišića. Kod osoba koje rade za računalom i imaju određene rokove, bol će se automatski pojačati. Bitan faktor su i pretjerano slaba ili jaka rasvjeta te buka”, dodaje dr. Kadojić. Nakon što liječnik postavi dijagnozu, liječenje bolova u vratnoj kralježnici može se provoditi na nekoliko načina, ovisno o kojem se sindromu radi i koliko su bolovi i tegobe uznapredovali. Operacija je najgori scenarij, no najčešće se bolovi u prvi mah liječe analgeticima, lijekovima za smanjenje napetosti i nesterodinim reumaticima. ‘’Ako postoji bol, ona se može riješiti sredstvima fizikalne medicine, kao što su ultrazvuk, elektroterapija, magnetoterapija i limfna drenaža’’, kaže Martina Petranović, viši fizioterapeut s dodatnom edukacijom u području kineziterapije, neurološke i ortopedske rehabilitacije u osječkom Centru zdravlja Kadojić. Olakšati bol može i medicinska masaža jer poboljšava cirkulaciju, opušta mišiće i time smanjuje bolove. ‘’Pet minuta masaže zamjenjuje 20 minuta pasivnog odmora poput ležanja, spavanja i sličnog’’, navodi Petranović. No, najučinkovitije od svega je, pogađate – tjelovježba.

Na godišnjem plivajte
Navedene smetnje moguće je djelomično prevenirati. Potrebno ih je prije svega prepoznati i znati da su one povezane s prenaprezanjem mišića i njihovim pretjeranim opterećenjem pri dugotrajnom neprirodnom položaju. Tako možemo otkloniti pretjeranu zabrinutost i izbjeći nepotrebno provođenje različitih dijagnostičkih pretraga. Za prevenciju je, dakle, važna dobra edukacija, osiguravanje dobrih ergonomskih uvjeta radnoga mjesta i višekratno kratkotrajno prekidanje uobičajenog radnog položaja. Ponekad je dovoljno nekoliko puta prohodati, istegnuti prenapregnute mišiće, a osobito su korisni programi kratkotrajnih grupnih vježbi u vrijeme pauze. Postoje određene učinkovite vježbe koje se mogu provoditi na stolcu na radnom mjestu, neupadljivo za okolinu, a korisno za pojedinca. Ipak, najučinkovitija prevencija je dobro kondicioniranje organizma tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme što pridonosi boljoj toleranciji psihofizičkih opterećenja na radnom mjestu, objašnjava dr. Kadojić i dodaje: ‘’Kod uznapredovalih tegoba fizikalna terapija je nužnost kako bi se smanjila bol, ali nema učinak koji može imati fizička aktivnost. Smanjivanjem boli stvaraju se predispozicije za vježbanje. Najvažnije je vježbati kontinuirano. Vježbajte i desetak minuta ali vježbajte svakodnevno.’’ I dr. Šakić Radetić upozorava kako je najbolja prevencija vježbanje: ‘’Jer ako je mišić jak onda je sposoban držati kralježnicu stabilnom i neće doći do bolova i grčeva.’’Nije li ovo milijunti tekst u kojemu čitate da ćete svoje najrazličitije ne samo fizičke već i psihičke probleme riješiti tjelesnom aktivnošću i zdravim životom? Unatoč tome, prokletstvo suvremene tehnologije i trka za poslom, koja često nažalost znači puko preživljavanje, je neumoljiva. Umjesto da nam je samo olakšala život, tehnologija nam je istovremeno donijela brojne probleme. Između ostalog i svakodnevnu prikovanost za monitor čije posljedice u velikoj mjeri narušavaju kvalitetu života. ‘’Budući da smo na početku razdoblja godišnjih odmora provedite svoj godišnji odmor aktivno, osobito ako tijekom godine radite isključivo sjedeći posao i izloženi ste stresu na radnom mjestu. Puno plivajte i rekreirajte se vama omiljenim aktivnostima koje mobiliziraju velike mišićne skupine i poboljšavaju tjelesnu kondiciju. Pri tome se, naravno, ne trebate odreći ugodnog sunčanja i druženja s prijateljima, ali imajte na umu da je vaša fizička aktivnost najbolji način punjenja baterija vašeg organizma za dugo razdoblje do narednog godišnjeg odmora’’, zaključuje dr. Kadojić.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz