Privremenim zatvaranjem Poglavlja 12 (Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) odrađena je jedna od dvije iznimno zahtjevne obveze u pregovorima s EU (zatvaranje čeka Poglavlje 11, Poljoprivreda i ruralni razvoj) iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. I u pregovaračkom timu i u Ministarstvu zadovoljni su prijelaznim razdobljima za tri sektora. Prilagodba farmi za kokoši nesilice traje do kraja proizvodnog ciklusa, objektima za proizvodnju hrane životinjskog porijekla ostavljen je rok do kraja 2015., a za sjeme i sadni materijal do 2014. Radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU izmijenjeno je 450 propisa, ostalo je još 30-ak.

Velike investicije
Unatoč odobrenom vremenu za prilagodbu, Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, nije baš optimist. “Bit će teško nadoknaditi izgubljeno vrijeme i izostanak ulaganja,” upozorava. Jaja su jedan od malobrojnih proizvoda gdje smo samodostatni. Na 140 registriranih farmi, konzumnih jaja godišnje se proizvede 450 milijuna komada, dok još 300 milijuna proizvedu obiteljska gospodarstva. “Manje od 20 posto registriranih proizvođača investiralo je u kaveze koje uvjetuje EU. Radi se o skupim ulaganjima, najmanje 20 eura po kljunu. Nisu mogli koristiti sredstva SAPARD-a, tek se rade izmjene da povuku novce iz IPARD-a, a budući da proizvodni ciklus jedne nesilice traje 1,5 godinu, ostalo je premalo vremena”, opominje Bobetić. Utjeha bi mogla biti, dodaje, činjenica da ni mnoge članice Unije nisu izgradile farme po novim propisima pa će EK možda ublažiti stroge kriterije i dati nove rokove. Kod proizvodnje hrane životinjskog porijekla najveći problem su prekobrojne klaonice i nepostojanje strategije. Od 147 klaonica za crveno meso usklađeno je samo 40 posto, od 46 za perad 55 posto, dok najbolje stoji prerada, gdje je od 113 objekata neusklađeno ostalo njih 35 posto. Bobetić izdvaja uspjeh o kojemu se malo govori, a to je prevencija bolesti. Iskorijenjena je svinjska kuga, nije zabilježena epidemija ni među govedima, a u peradarstvu imamo bolje rezultate nego neke stare članice EU.

Mesna industrija spremna
Zatvaranje Poglavlja 12 uspjehom smatra i Ivica Pivac, direktor MI Pivac. Dokazali smo, kaže, da znamo provoditi pravila, a sada se trebamo pripremati za trgovanje u novim okvirima. I tvrtka Pivac i ostala mesna industrija, ističe, nestrpljivo čekaju otvaranje tržišta iako nemaju kapacitete za veći izvoz. Italija godišnje proizvede 40-50 milijuna pršuta, Hrvatska pola milijuna. Ivica Grlić Radman, direktor Agroproteinke, ističe da njegova tvrtka ulazak u Uniju čeka pripremljenije nego sve tranzicijske članice. Pripremno razdoblje u segmentu prerade nusprodukta životinjskog porijekla, ocjenjuje, iskorišteno je optimalno.

Kontrola uvoza

Inspekcija mora biti stroža
Hrvatska danas ima 21 veterinarsku inspekciju na graničnim prijelazima dok je uvoz biljnih proizvoda dopušten na čak 41 mjestu ulaska. Već je određeno da će nakon pristupanja EU, radi jačanja kontrole uvoza, hrvatski veterinari nadzor obavljati na samo osam graničnih prijelaza. Stoga je nužno provesti nadogradnju infrastrukture u objektima i opremi, ali i educiranom osoblju. Slične mjere slijede i za kontrolu uvoza bilja.