Od 189.000 hektara pašnjaka i livada u 2009. korišteno je tek 17.471 hektara livada i 15.196 hektara pašnjaka. Potpore je lani dobilo 3800 korisnika za 9523 hektara livada i 7711 hektara pašnjaka, ukupno 17,6 milijuna kuna.

Činjenica da se koristi svega 17 posto površina ukazuje na potrebu rješavanja statusa pašnjaka i livada u zaštićenim područjima, koji čine velike komplekse smještene u Posavini, te u planinskom području primorskog i krškog dijela.Rješavanje statusa pokrenule su 2007. saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir i tadašnja ravnateljice Javne ustanove za zaštitu prirode Sisačko- moslavačke županije Marija Vizner. Inicijativa nije slučajno krenula iz Sisačko-moslavačke županije. Po broju grla autohtonih pasmina konja (hladnokrvnjak i posavac) prva je u Hrvatskoj, po broju goveda također je vodeća, kao i po broju registriranih gospodarstva s ekološkom proizvodnjom. Radi se o 15.000 hektara u zaštićenim područjima Parka prirode Lonjsko polje, Odranskog i Sunjskog polja. Višegodišnja nastojanja da se problem riješi konačno su prošlog tjedna urodila plodom, kaže Petir.Utvrđene su smjernice raspolaganja i gospodarenja pašnjacima i livadama u zaštićenim područjima, a izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu uvažit će se potrebe lokalnog stanovništva. Bit će im omogućeno korištenje pašnjaka i livada u zaštićenim područjima kroz provedbu mjera i državnih potpora o ruralnom razvoju. Hrvatskom selu time se, ističe Marijana Petir, otvara mogućnost proizvodnje zdrave hrane, razvoj potrebne infrastrukture, oživljavanje tradicije i kulture što bi trebalo motivirati mlade obitelji na povratak i preporod ruralnih područja.