Pojava “križa smrti” početkom srpnja za sada nije donijela i novu katastrofu na američkom tržištu kapitala. Podsjetimo, “križ smrti”, odnosno pad 50-dnevnog pomičnog prosjeka indeksa S&P 500 ispod 200-dnevnog prosjeka, pojavio se i u listopadu 2007. nakon čega je S&P 500 započeo svoj pad do najnižih razina u 12 godina.

S&P 500 u dosadašnjem je dijelu srpnja ojačao za sedam posto, dok je Dow Jones porastao za 6,6 posto. Najbolji trend za sada pokazuje tehnološki indeks Nasdaq koji je trenutno na 2270 bodova, 7,6 posto više nego početkom mjeseca. Upitana za komentar nakon pojave “križa smrti”, analitičarka Abacus brokera Maja Bešević je kazala kako situacija na američkom tržištu kapitala nije najjasnija. “Tehnički gledajući, moguća je korekcija burzovnih indeksa i preko 10 posto što bi imalo negativan učinak na cijelu ekonomiju. Iako tržištem trenutno vlada izrazito negativan sentiment investitora, stanje američke ekonomije bitno se razlikuje od onoga s kraja 2007. i 2008. godine”, ocjenila je tada Bešević. SAD i Kina trenutno prolaze kroz lagano “hlađenje” ekonomija, no smanjenje ISM (indeks Instituta za upravljanje zalihama) i PMI indeksa (indeks menadžera nabave) treba pripisati korekciji sa neodrživih razina rasta, komentirala je Bešević. “Ipak vjerujem kako će se cijene rizične imovine oporaviti do kraja ove godine uz moguću visoku tržišnu volatilnost”, dodala je. Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira (EVP), rekao je tada kako će kretanje stranih tržišta kapitala uvelike ovisiti o rješavanju problema zaduženosti pojedinih zemalja eurozone, ali i o tempu oporavka razvijenih zemalja. Što se tiče utjecaja na domaće tržište, Špoljar se slaže da će domaće tržište s jedne strane i u ograničenom opsegu ovisiti o oporavku ostatka Europe, ali to neće doći do punog izražaja zbog slabog udjela izvoza u domaćoj ekonomiji. “Izgledno je da će Hrvatska i ovu godinu završiti s padom BDP-a što investitori anticipiraju te sukladno tome preusmjeravaju vlastita sredstva. Bez pravih makroekonomskih impulsa koji bi jamčili održivi ekonomski rast, domaće tržište kapitala teško se može nadati značajnijim optimističnim kretanjima”, pesimistično je zaključio Špoljar.