Popis društava za moguću privatizaciju, koji je Vlada još prošlog tjedna usvojila, ali ga nije objavila, zapravo je tek ažuriran pregled udjela kojima raspolaže Hrvatski fond za privatizaciju. Pravi privatizacijski popis, kako je Poslovnom dnevniku potvrđeno i u Ministarstvu gospodarstva, tek će se sastavljati najesen.

To znači da Vlada još nije sigurna hoće li, primjerice, pokrenuti danima najspominjaniji proces privatizacije svog udjela u Podravci iako su pojedini mediji, pozivajući se na izvore iz Banskih dvora, tvrdili da će samo prodaja Podravkinih dionica u sklopu prodaje manjinskih udjela donijeti oko 500 milijuna kuna u državni proračun. Takva računica ipak ne drži vodu jer iz popisa društava za moguću privatizaciju kojim raspolaže Poslovni dnevnik vidljivo je da je za prodaju na raspolaganju samo 10,68 posto dionica korprivničke tvrtke, a ne i kontrolni paket zato što je preostali udjel rezerviran za bivše vlasnike i rješavanje sudskih sporova. Kada bi i stavila raspoloživi paket od 578.830 dionica koje čine taj udjel, po jučerašnjoj cijeni na burzi od 272 kune po dionici, prodajom tog paketa država bi zaradila najviše 157,44 milijuna kuna. Upravo u slučaju Podravke sumnja se i da će država zadržati pravilo iz dosadašnjeg Zakona o privatizaciji, da se manjinski udjeli prodaju javnim dražbama na burzi, dok se samo većinski paketi prodaju javnim natječajem. I sam ministar gospodarstva Đuro Popijač najavio je da će se prije najavljenog vala privatizacije donijeti novi pravilnik o utvrđivanju početnih cijena. U tom kontekstu iz Vladinih krugova sada kažu kako je popis za moguću privatizaciju možda ipak malo previše tvrdo shvaćen. “To je samo prvi korak u utvrđivanju stvarne liste društava koja će se ponuditi na tržištu”, pojašnjava naš sugovornik, napominjući kako će tek ujesen biti donesene strateške odluke o tome na koji će način ubuduće država upravljati svojom imovinom u trgovačkim društvima i nekretninama te što će eventualno biti izuzeto od brze prodaje, a što će pak ući u plan privatizacije koji Vlada prema Programu gospodarskog oporavak treba donijeti najkasnije u prosincu ove godine.

To znači i da privatizacijske aktivnosti, kako je bilo signalizirano, zapravo ne treba očekivati ove jeseni, nego realnije početkom iduće godine. Izuzetak će biti tek objava već pripremljenih natječaja u HFP-u, poput primjerice Dalmacijavina, Vjesnika, dok postoji prostor za razmatranje prodaje udjela u nekoliko turističkih tvrtki, poput hotela Medena ili Orebić, te primjerice Kaštelanskih staklenika. Koliki su pak kapaciteti da država ostvari prodajom svog portfelja teško je procijeniti jer je većina vrijednosti paketa temeljena na nominali, osim u slučaju društava kojima se ove godine uglavnom redovito trgovalo na burzi. Kada bi prodala pakete u tih 26 društava, državi bi se slilo manje od 560 milijuna kuna, uz napomenu da je vrijednost nekih od udjela iz izvješća u međuvremenu i promijenjena. Osim u slučaju Podravke, odluka o prodaji udjela i u slučaju nekih drugih društava imat će strateško značenje. Takav je slučaj, primjerice, s Končar EI, u kojem HFP može prodati petinu dionica. No iz te tvrtke apeliraju na Vladu da vodi računa da nije najsretniji trenutak na tržištu.