Recesija i povezani pad kupovne moći građana diljem Europe rezultirali su osjetnim smanjenjem profitabilnosti naftnih rafinerija, pa neke kompanije razmišljaju o zatvaranju pogona za preradu sirove nafte. Konzultantska tvrtka JBC Energy predviđa da bi oko 19% europskih rafinerija, koje na dan prerade približno 3,4 milijuna barela, moglo biti zatvoreno do 2020. godine. Rafinerijske marže, odnosno novčani iznos koji kompanija zaradi na preradi jednog barela sirove nafte, u sjevernoj Europi je u drugom tromjesečju iznosio 3,55 dolara, podatak je British Petroluema.

Drugorazredni igrači
Taj je iznos, doduše, veći u odnosu na 2009. kada se na prerađenom barelu moglo zaraditi 3,26 dolara, no znatno manji u odnosu na rekordnu 2008. kada je marža iznosila 6,72 dolara. U prvom tromjesečju Ina je u svojim rafinerijama preradila 20 posto manje nafte “zbog planiranih i neplaniranih zaustavljanja postrojenja”, navedeno je u kompanijinu financijskom izvještaju za prva tri mjeseca 2010. godine. Zbog neprofitabilnosti gotovo jedna trećina europskih rafinerija suočava se s mogućim zatvaranjem u iduće dvije godine, rekao je Wall Street Journalu David Wech, voditelj istraživanja u tvrtki JBC Energy. Pa ipak, naglašava kako su “sindikati u Europi relativno snažni pa je zatvaranje teško provesti”. “Centar prerade i potražnje pomiče se prema Dalekom istoku. Mi u Europi vjerojatno ćemo postati drugorazredni igrači na tom tržištu”, smatra Inigo Diaz de Espada, dopredsjednik španjolske naftne kompanije Cepsa. Dodaje kako će “jedino dobre rafinerije preživjeti”. “Obvezali smo se nastaviti glavne projekte kao što je modernizacija rafinerija u Rijeci i Sisku”, napisao je između ostalog u posljednjem financijskom izvješću Zoltan Aldot, predsjednik Uprave Ine. U domaćoj naftnoj kompaniji napominju kako su rafinerijske marže postojano rasle od početka godine zbog veće potražnje za benzinom i dizelskim gorivima. Marža za BMB Euro 95 (IV) porasla je u prvom tromjesečju 2010. na 124,3 dolara za tonu, dok je u istom razdoblju godinu prije marža bila 75,9 dolara po toni.

Višak u Europi
U posljednje dvije godine europske rafinerije, pod utjecajem oštrog pada potražnje i sve intenzivnije gradnje rafinerija u Aziji i Bliskom istoku, sve teže održavaju profitabilnost. Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), do zadnjega ovogodišnjeg tromjesečja u svijetu će se naći 3,4 milijuna barela derivata viška. Nadalje, u Aziji i na Bliskom istoku proizvodnja će do kraja godine porasti za dodatnih 630.000 barela na dan. Lani je ondje proizvodnja uvećana za 1,6 milijuna barela na dan. Višak proizvedenih derivata već je prisilio neke kompanije na zatvaranje pogona. Lani je jedna od najvećih rafinerijskih kompanija Petroplus Holdings zatvorila rafineriju u Britaniji, a francuski Total zaustavio je operacije u Dunkerqueu.

Perspektiva

Kolaps potražnje
“Najveći problem europskih rafinerija je kolaps potražnje”, kaže Stephen George, analitičar britanskoga KBC-a Energy Economics.

Izglednija udruživanja
On smatra da su izglednija udruživanja rafinerija u Europi nego potpuna gašenja. Jedan od ključnih razloga je stav vlada koje će teško prihvatiti masovnija otpuštanja.

Naznake oporavka
“Bol povezana uz zatvaranja u Europi je golema. Stoga je sve više navoda kako će se situacija u budućnosti popraviti nakon što se potražnja oporavi”, izjavio je Willem Kuijl, savjetnik British Petroleuma.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima