Hrvatski financijski sektor je stabilan, pogotovo bankovni dio. Zahvaljujući toj stabilnosti stručnjaci apeliraju na banke da smanje kamate na kredite.

“Trebala bi se otvoriti rasprava o kamatnim stopama banaka. Visoke kamate znače manje kredita i projekata, što znači slabiji razvoj. Smanjite kamate, olakšajte uvjete za proizvodnju i izvoz jer bankarstvu neće biti bolje dok se gospodarstvo ne oporavi”, upozorio je u utorak nezavisni ekonomski stručnjak Žarko Primorac na predstavljanju 18. publikacije Privrednog vjesnika “Financijska industrija 2009.”. No upozorenjima tu nije kraj. Naime, u posljednje dvije godine evidentan je rast nenaplativih kredita. “Prošle je godine razina nenaplativih kredita iznosila 7,6 posto, što je čak tri puta više nego prije. Ove se godine očekuje stopa takvih kredita od devet posto. Međutim, ako se kriza bude produbljivala, ta razina bit će još i viša”, procjenjuje Primorac. No u nizu Primorčevih upozorenja, on je istaknuo i da su domaće banke svojom visokom kapitaliziranošću jedne od stabilnijih u regiji, pa i šire. “Važno je reći kako je situacija kod domaćih banaka bolja nego što je to slučaj u zemljama njihovih matica”, dodaje. Promatrajući upravo tu stabilnost banaka, analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje zapitao se je li vrijeme da banke započnu nov kreditni ciklus? “Banke su otporne i sustav će iz krize izaći visoko kapitaliziran. No kreditna aktivnost banaka je usporena. Pitanje je otkuda je to došlo: sa strane ponude ili sa strane potražnje”, pita se Šonje. Tu je velika uloga Vlade koja je kapital za financiranje državnog proračuna potražila i na domaćem tržištu. “U tom segmentu Vlada djeluje kao istiskivač”, kaže Šonje. Međutim, podaci o kretanju povrata na ukupnu aktivu (ROA), neto kamatnoj marži (NIM) i ponudi kredita u Europi, SAD-u i Hrvatskoj, pokazuju da je kod nas do problema došlo sa strane ponude. Također, nastavlja Šonje, u Hrvatskoj nije došlo do kreditnog stiska kao u Europi i SAD-u jer su banke bile dobar štit. “Promatrajući adekvatnost kapitala banaka i njihovu poziciju na tržištu, čini se kako su banke i više nego spremne na nov kreditni ciklus od godine do godine i pol”, tvrdi Šonje. Međutim, pokretanje tog ciklusa ovisi o situaciji na Zapadu. “Ako recesija vani bude s dvostrukim dnom, kreditni ciklusi će se odgoditi i čekat će se oporavak vani”, zaključuje poznati analitičar. Što se tiče nebankovnog dijela financijske industrije, čini se kako će optimizam kasniti, i to dvije godine. “Događanja u tom sektoru su zapravo posljedica onoga što se događa u realnom. Nebankarski sektor će kasniti najmanje dvije godine za bankarskim”, upozorio je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol, pozivajući se na dosadašnje takve cikluse.

Kritika državi

Produbljavanje krize
Nezavisni ekonomist Guste Santini, iako u utorak samo promatrač na predstavljanju publikacije, uputio je snažnu kritiku hrvatskoj Vladi na novo izdanje obveznica. “Riječ je o 13,4 milijarde kuna. Tim je država rekla da ne želi ništa mijenjati. To će biti dodatni katalizator produbljivanja krize”, drži Santini.