EN DE

Prihodi telekoma u padu, a država uzela 200 mil. kn više

Autor: Bernard Ivezić
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Riječ je o povećanju naknada za 60,3 posto u vrijeme kad je domaća telekomunikacijska industrija zabilježila prvi pad prihoda, i to od 1,67 posto

Vlada je lani od naknada i dozvola za rad telekom operatera ubrala gotovo pola milijarde kuna, i to ne računajući specijalni porez od šest posto na mobilnu telefoniju. Riječ je o povećanju naknada za 60,3 posto u vrijeme kad je domaća telekomunikacijska industrija zabilježila prvi pad prihoda, i to od 1,67 posto. Prema godišnjem izvješću tržišnog regulatora HAKOM-a, telekomi su lani u državni proračun uplatili 493,7 milijuna kuna. Godinu prije taj je iznos bio 307,9 milijuna kuna, a prije sedam godina iznosio je svega 117,2 milijuna kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Operateri nezadovoljni
U Hrvatskom telekomu pojašnjavaju da je početkom prošle godine povećana većina godišnjih naknada koje plaćaju operateri u elektroničkim komunikacijama te da ih je država dodatno opteretila posebnim porezom na mobilne komunikacije. Sve to, u kombinaciji s krizom, utjecalo je na pad rezultata telekomunikacijskih operatera, navode u HT-u. “Nažalost, ovaj trend nastavlja se i u 2010., a opterećenje porezima i drugim davanjima ostalo je isto”, dodaju u HT-u koji vodi Ivica Mudrinić. Napominju da je za osiguranje održivosti sektora i daljnja ulaganja u naprednu infrastrukturu i usluge nužno smanjiti porezno opterećenje i druga davanja.Na isti problem upozorava Vipnet. Kompanija kojoj je na čelu Mladen Pejković nada se da će u kontekstu negativnog razvoja telekomunikacijskog tržišta država preispitati ukupnu politiku prema naknadama od mobilnih operatera. Tele2 tvrdi da od početka prošle godine na račun raznih naknada u državni proračun uplaćuje čak 50 posto više nego 2008. godine. “Jednako tako radi očuvanja daljnjeg ciklusa investicija smatramo da bi državne institucije trebale poduzeti znatne korake kako bi rasteretile industriju”, kaže voditeljica odnosa s javnošću Tele2 Valentina Junaci. Slično navodi i glasnogovornica Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske Sarita Bukovčan-Kvaternik. Nitko, međutim, zasad ne zna hoće li Vlada i u kojem opsegu promijeniti svoj stav. Tržišni regulator HAKOM, koji određuje dio naknada, a po zakonskoj proceduri ih naplaćuje sve, početkom godine smanjio je jedan njihov dio za 10 posto.

Vlada je lani od naknada i dozvola za rad telekom operatera ubrala gotovo pola milijarde kuna, i to ne računajući specijalni porez od šest posto na mobilnu telefoniju. Riječ je o povećanju naknada za 60,3 posto u vrijeme kad je domaća telekomunikacijska industrija zabilježila prvi pad prihoda, i to od 1,67 posto. Prema godišnjem izvješću tržišnog regulatora HAKOM-a, telekomi su lani u državni proračun uplatili 493,7 milijuna kuna. Godinu prije taj je iznos bio 307,9 milijuna kuna, a prije sedam godina iznosio je svega 117,2 milijuna kuna.

Operateri nezadovoljni
U Hrvatskom telekomu pojašnjavaju da je početkom prošle godine povećana većina godišnjih naknada koje plaćaju operateri u elektroničkim komunikacijama te da ih je država dodatno opteretila posebnim porezom na mobilne komunikacije. Sve to, u kombinaciji s krizom, utjecalo je na pad rezultata telekomunikacijskih operatera, navode u HT-u. “Nažalost, ovaj trend nastavlja se i u 2010., a opterećenje porezima i drugim davanjima ostalo je isto”, dodaju u HT-u koji vodi Ivica Mudrinić. Napominju da je za osiguranje održivosti sektora i daljnja ulaganja u naprednu infrastrukturu i usluge nužno smanjiti porezno opterećenje i druga davanja.Na isti problem upozorava Vipnet. Kompanija kojoj je na čelu Mladen Pejković nada se da će u kontekstu negativnog razvoja telekomunikacijskog tržišta država preispitati ukupnu politiku prema naknadama od mobilnih operatera. Tele2 tvrdi da od početka prošle godine na račun raznih naknada u državni proračun uplaćuje čak 50 posto više nego 2008. godine. “Jednako tako radi očuvanja daljnjeg ciklusa investicija smatramo da bi državne institucije trebale poduzeti znatne korake kako bi rasteretile industriju”, kaže voditeljica odnosa s javnošću Tele2 Valentina Junaci. Slično navodi i glasnogovornica Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske Sarita Bukovčan-Kvaternik. Nitko, međutim, zasad ne zna hoće li Vlada i u kojem opsegu promijeniti svoj stav. Tržišni regulator HAKOM, koji određuje dio naknada, a po zakonskoj proceduri ih naplaćuje sve, početkom godine smanjio je jedan njihov dio za 10 posto.

Bez promjena
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete, koje određuje drugi dio naknada, onaj koji je i najviše porastao, zasad nema informacija hoće li se one i u kojem obliku mijenjati. Ministarstvo je početkom 2009. uvelo novi Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra prema kojem su lani, primjerice, dva operatera morala dati dodatnih 50 mil. kuna u proračun.

Harač od 6%

Dodatna milijarda kuna
Neslužbeno se procjenjuje da je država lani od telekomunikacijskih tvrtki uprihodila oko milijardu kuna, ne računajući redovita porezna davanja. Brojka se temelji na dodatnim nametima i procjeni visine specijalnog nameta od 6 posto na mobilne komunikacije.

Autor: Bernard Ivezić
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close