Skori rebalans, odnosno najave da će glavne stavke zbog kojih će se preslagivati proračun biti novac za referendum i za isplate šteta zbog poplava, među ekonomistima je izazvao razočaranje i ironiju. “Ako su to glavne brige, onda su javne financije u odličnom stanju i sretna smo zemlja”, kaže Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke.

Poput većine drugih, međutim, dodaje kako se u onome što je dosad javno izneseno u vezi s rebalansom, ne razaznaju logična ekonomska objašnjenja te da je izglednije da su posrijedi političke igre. Rebalans koji ne uključuje problem brodogradnje (a prema MMF-u, on bi ove godine mogao težiti oko 2 posto BDP-a) i koji neće barem na nekim stavkama ponuditi značajnije smanjenje izdataka, za ekonomske analitičare je kozmetika. “Više odlučnosti u premjeravanju rashodne strane morala bi nametati već ona prihodna”, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke. Dodaje kako bi rebalans morao uvažiti činjenicu da se pokazuje da su prihodi inicijalno projicirani optimistično, a rashodi su u dosadašnjem dijelu godine rasli nešto brže od planirane stope povećanja. U Vladi su ostavili mnogo prostora nagađanjima, uključujući i mogućnost da se proračun preslaguje dvaput do kraja godine. Usto, i u krugu premijerkinih savjetnika, čini se, splašnjava entuzijazam u pogledu odlučnosti Vlade u provedbi programa, mada je premijerka i jučer nastojala potcrtati ustrajnost na njemu. Planirane proračunske prihode, uz već prisutan podbačaj nekih značajnih stavki (porez na dobit, socijalni doprinosi) dodatno će okrnjiti ukidanje kriznog poreza ili efekti promjene stopa poreza na dohodak. Ukupno gledano, očekivani podbačaj prihoda daleko premašuje uštede na rashodnoj strani, poput onih po osnovi 10-postotnog smanjenja povlaštenih mirovina, sužavanja kruga korisnika prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ili reduciranja nekih troškova za dužnosnike, stranke…