EN DE

Kompromis, a ne kazna za Wall Street

Autor: Tomislav Pili
28. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Iako ga mnogi smatraju najradikalnijom reformom Wall Streeta u 80 godina, novi američki zakon prije svega je dobro pogođen kompromis banaka i države

Rođen 4. srpnja – osim naslova kultnog filma Olivera Stonea, moći će se shvatiti i kao sintagma za najiščekivaniji zakon koji se tiče financijske industrije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Obaminim potpisom na Dodd-Frankov zakon o reformi Wall Streeta, od 4. srpnja financijski centar SAD-a, ali i svijeta, više neće izgledati isto. Simbolike ima i u odabranom datumu potpisivanja – na Dan nezavisnosti, najveći američki praznik. No, taj dan ipak neće biti dan kraja nezavisnosti Wall Streeta.Obamina administracija zakon je proglasila najvećom reformom u posljednjih 80 godina. “Nikada više američki građani neće spašavati banke”, uskliknuo je u svibnju prvi čovjek SAD-a. Obama sada ima još više razloga za zadovoljstvo. Izgledno je da je opet uspio pridobiti republikanske zastupnike, a lobisti banaka nisu uspjeli od prvotnog prijedloga zakona napraviti “kamilicu”. No, lobisti su ipak zaslužili plaću. Iako bi novi zakon, teoretski gledano, trebao spriječiti neodgovorno kockanje i pohlepu koja je dovela do financijske katastrofe 2008., ne može se reći da je glogov kolac konačno zabijen u bankarsko srce. Iako zabranjuje dio prijašnjih vrlo unosnih poslova, mnogo toga je uspjelo proći. Trgovanje derivatima, ulaganje u hedge fondove, sve to i dalje će puniti blagajne divova s Wall Streeta.Zakon o reformi američkog financijskog sektora tako je više dobro pogođeni kompromis, a ne nametnuti radikalni rez s prijašnjom praksom, kako ga se želi predstaviti. Jer da nije tako, dionice velikih banaka ne bi oštro porasle nakon što je objavljeno da je sve spremno za konačno glasovanje. Chris Dodd i Barney Frank tako donose možda sigurniji i stabilniji američki financijski sustav, ali sigurno donose gotovo istovjetnu dobit Wall Streetu.

Rođen 4. srpnja – osim naslova kultnog filma Olivera Stonea, moći će se shvatiti i kao sintagma za najiščekivaniji zakon koji se tiče financijske industrije.

Obaminim potpisom na Dodd-Frankov zakon o reformi Wall Streeta, od 4. srpnja financijski centar SAD-a, ali i svijeta, više neće izgledati isto. Simbolike ima i u odabranom datumu potpisivanja – na Dan nezavisnosti, najveći američki praznik. No, taj dan ipak neće biti dan kraja nezavisnosti Wall Streeta.Obamina administracija zakon je proglasila najvećom reformom u posljednjih 80 godina. “Nikada više američki građani neće spašavati banke”, uskliknuo je u svibnju prvi čovjek SAD-a. Obama sada ima još više razloga za zadovoljstvo. Izgledno je da je opet uspio pridobiti republikanske zastupnike, a lobisti banaka nisu uspjeli od prvotnog prijedloga zakona napraviti “kamilicu”. No, lobisti su ipak zaslužili plaću. Iako bi novi zakon, teoretski gledano, trebao spriječiti neodgovorno kockanje i pohlepu koja je dovela do financijske katastrofe 2008., ne može se reći da je glogov kolac konačno zabijen u bankarsko srce. Iako zabranjuje dio prijašnjih vrlo unosnih poslova, mnogo toga je uspjelo proći. Trgovanje derivatima, ulaganje u hedge fondove, sve to i dalje će puniti blagajne divova s Wall Streeta.Zakon o reformi američkog financijskog sektora tako je više dobro pogođeni kompromis, a ne nametnuti radikalni rez s prijašnjom praksom, kako ga se želi predstaviti. Jer da nije tako, dionice velikih banaka ne bi oštro porasle nakon što je objavljeno da je sve spremno za konačno glasovanje. Chris Dodd i Barney Frank tako donose možda sigurniji i stabilniji američki financijski sustav, ali sigurno donose gotovo istovjetnu dobit Wall Streetu.

Autor: Tomislav Pili
28. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close