Iako je javni dug dvostruko manji od prosjeka zemalja eurozone, posebno zabrinjava iznos potencijalnog duga od oko 50 milijardi kuna ili 15 posto BDP-a. Aktiviranje dijela jamstava ozbiljno poljuljalo državne financije i drastično povećalo javni dug, upozorava Institut za javne financije u najnovijem osvrtu.

“Država bi stoga svakako trebala voditi brigu o razumnijem izdavanju državnih jamstava”, jedan je od zaključaka analize “Proračunski deficit i javni dug” koju potpisuje analitičar Petar Sopek. Samo prošli tjedan, primjerice, Vlada je na zatvorenoj sjednici dala jamstva Hrvatskim autocestama (HAC) i Hrvatskim cestama (HC) za nova zaduženja ukupne vrijednosti od gotovo dvije milijarde kuna. Velika prijetnja eksploziji javnog duga također je i njegova valutna struktura, upozorava Sopek. Iako se Hrvatska još od 2004. uglavnom zadužuje na domaćem tržištu, krajem prošle godine čak 77 posto javnog duga bilo je denominirano u stranim valutama i time izloženo valutnom riziku. “Država bi u budućnosti svakako trebala provoditi strategiju zaduživanja u domaćoj valuti ili barem pokušati umanjiti izloženost korištenjem raznih financijskih instrumenata, zaključuje Sopek.